REM pokrenuo postupak protiv Mitrovića zbog ozoniranja krvi na Pinku

Savjet Regulatornog tijela za elektronske medije (REM) u Srbiji prekjuče je donio odluku da se pokrene postupak protiv vlasnika televizije Pink Željka Mitrovića, zbog scena ozoniranja krvi u „živom“ programu.

“Dalji ishod vidjeće se nakon sazivanja redovne sjednice, na koju mora da dođe i druga strana da se o tome izjasni, nakon čega će i Savjet raspravljati i donijeti odluku. Ovo nije moj stav, mislim da je i ovim postignuto mnogo. Pokretanje postupka će dobiti na značaju tek ako bude izrečena mjera protiv TV Pink. A ovakve odluke umnogome uvijek zavise od sastava Savjeta, i stavova njegovih članova”, kaže za Danas profesor Slobodan Cvejić, jedan od novoizabranih članova REM-a.

On je ovih dana, zajedno sa koleginicom Juditom Popović, podržao građansku inicijativu za izmjene i dopune Zakona o elektronskim medijima, koje predviđaju ograničavanje emitovanja rijaliti programa na televizijama sa nacionalnom frekvencijom.

U prijedlogu stoji zahtjev da se emitovanje rijalitija ograniči na termin od 23 časa do 6 sati ujutru i tri sata tokom dana. Iako su i Cvejić i Popović podržali taj predlog, oni sami su podnijeli zahtjev da vrijeme emitovanja bude samo u noćnom terminu, od 23 do 6 časova, jer kako navodi, nepotrebna su i ta tri sata tokom dana.

“Nisam za potpuno ukidanje te vrste programa, ne možete da ukinete rijaliti koji postoji svuda u svijetu, već 40 godina kao tip emisije. Istovremeno, REM nema ulogu cenzora, on bi samo trebalo da bude zaštitnik interesa javnosti”, dodaje Cvejić.

On navodi da REM ima dovoljno zakonskih ovlašćenja da može tu stvar da reguliše.

“Od 2015. postoji preporuka za emitere rijaliti programa, ali je ona neobavezujuća, a naš zahtjev je bio da se preporuka pretvori u pravilnik, kako bi na osnovu njega mogle da se izriču mjere”, kaže Cvejić.

Kako objašnjava, REM može da izrekne opomenu, koja se nigdje ne knjiži i zapravo nema implikacije, zatim upozorenje koje se bilježi. Ukoliko se u kratkom roku učini isti prekršaj, on povlači sledeću sankciju, koja je zabrana emitovanja programa i konačno oduzimanje dozvole. Kako iz toga Cvejić zaključuje, može se reći da REM ima veliku moć. Ipak, broj izrečenih opomena je izuzetno mali, a to tijelo se teško odlučuje na teže sankcije.

“Sjećate se da je bilo prijava prošle godine zbog čina oralnog seksa u nekom rijalitiju. To je jedna od rijetkih situacija gdje je REM uopšte nešto uradio povodom toga, izrekao je opomenu, a to je najblaži mogući čin. A tamo sjede ljudi koje su za članstvo u Savjetu predlagali, na primjer, Udruženje za zaštitu prava djece, predstavnici vjerskih zajednica, udruženja novinara… I svi zajedno su donijeli takvu odluku. Tako da je svaka sljedeća situacija i pokretanje postupka neizvjesno”, kaže Cvejić.

Ipak, on ne smatra da članovi Savjeta, uprkos takvim odlukama, trpe ikakav politički pritisak.

Političkih pritisaka nema, ali ima uticaja. On se prepozna kroz neku samocenzuru, to što neko prepoznaje podudarnost između svojih ličnih interesa i interesa neke političke opcije, navodi Cvejić. Ipak, dodaje da u trenutnom sastavu REM-a ima uslova da se izgradi kapacitet i volja da se nekim negativnim pojavama i kršenju zakona stane na put.

Međutim, on naglašava da postojeći zakonski okvir već dobrim dijelom uređuje ponašanje i obaveze emitera.

“REM vrši javna ovlašćenja u oblasti zaštite interesa javnosti u oblasti elektronskih medija i zaštite korisnika usluga elektronskih medija. Znači, imamo ovlašćenja da štitimo javni interes i da štitimo gledaoce. U tom smislu ključni dokument je Zakon o elektronskim medijima, a relevantni su i drugi zakoni koji se odnose na reklamiranje, javni medijski servis i slično. Po zakonu, REM ima pravo da donosi podzakonska akta kao što su preporuke i pravilnici. Posebne oblasti se uređuju na taj način, ali mnogo stvari može da se uredi i samim zakonom. Zakon u suštini brani prije svega interese djece i vodi računa o njihovom razvoju. Određeni članovi određuju bliža pravila koja se odnose na programske sadržaje u vezi sa zaštitom dostojanstva ličnosti drugih ličnih prava, zaštitu maloljetnika i zabranu govora mržnje. Po članu 47 Zakona o elektronskim medijima, pružalac medijske usluge dužan je da ne pruža programske sadržaje koji ističu i podržavaju narkomaniju, nasilje, kriminalno i drugo nedozvoljeno ponašanje, kao i sadržaje koji zloupotrebljavaju lakovjernost gledalaca. Članom 50 obavezuju se na poštovanje ljudskih prava, 52 zabranjuje govor mržnje. To znači da već ima dovoljno elemenata da način na koji komuniciraju učesnici u tim programima bude zabranjen, čak i da nema preporuke REM-a”, navodi Cvejić.

Izborna kampanja glavna preokupacija

Kako Cvejić navodi, sa obnavljanjem izbornog procesa, kampanja će u narednih mjesec dana biti glavna preokupacija REM-a.

Sam će, u budućem radu, navodi Cvejić, insistirati na ograničavanju rijaliti programa, fer predizbornoj kampanji, uvođenju više kulturnih programa, kao i na većoj transparentnosti rada regulatornog tijela, što se odnosi na davanje obrazloženja za odluke i češće obraćanje javnosti saopštenjima, kako bi bilo vidljivije šta i zašto REM radi.

“Ako se neka stvar lomi na tih devet ljudi koji sjede u Savjetu, i ako oni zaključe da nije narušen interes javnosti nekim činom nasilja ili prostakluka, to je nekakva refleksija stanja u našem društvu danas. Ja se ne mirim sa tim. Dok sam tamo trudiću se da to ne bude tako, i to nema veze sa političkom orijentacijom ili ličnim interesom. Kao slobodni intelektualac, kao građanin, ne želim da se razvija takva kultura i da nema dijaloga. Pogledajte u kakvo konfliktno stanje smo zapali zato što se samo forsiraju podjele. I neće se problem riješiti ni time što ćete imati medije koji podržavaju vlast i takozvane opozicione medije. Šta to uopšte znači? Mediji moraju da razvijaju objektivno izvještavanje i dijalog”, naglašava Cvejić.