Šest stvari o masakru nad civilima u Kragujevcu – 79. godina od zločina

Srbija objlježava Dan sjećanja na žrtve u Drugom svjetskom ratu i 79. godišnjicu masovnog strijeljanja civila, među njima i đaka i profesora, u kragujevačkim Šumaricama.

Povod

Strijeljanje je izvršeno kao odmazda za 10 ubijenih i 26 ranjenih njemačkih vojnika poslije sukoba na putu između Kragujeva i Gornjeg Milanovca. Izdata je naredba da se za jednog ubijenog njemačkog vojnika strijelja 100 ljudi, a za ranjenog 50.

Neselektivno strijeljanje

Masakr je izvršen 19., 20. i 21. oktobra. Strijeljanja su prvo počela u selima koja su Nemci zvali “legla bandita”. Poslije toga je donijeta odluka da se ubistva nastave i u Kragujevcu. Hapšenja i racije su vršena neselektivno i stanovništvo je na strijeljanja izvođeno u grupama.

Hiljade strijeljanih

Postoje različiti podaci o broju ubijenih u zločinu. Kustos Staniša Brkić je u knjizi “Ime i broj” iz 2007. objavio imena i lične podatke 2.796 žrtvi strijeljanja u Kragujevcu.

Strijeljanje đaka

Njemci su upali u Gimnaziju i ostale škole, odakle su u toku nastave izveli profesore i đake. Među strijeljanima bilo je oko 300 mladića i đaka srednjih škola, kao i četrdesetoro djece od 12 do 15 godina starosti.

Spomen-park Kragujevački oktobar

Prostor na kome je izvršeno strijeljanje 1953. pretvoren je u memorijalni park. Na ulazu je podingut monumentalni muzej “21. oktobar”. Do sada je spomenicima umjetnički oblikovano 10 humki, a među njima je i “Spomenik strijeljanim đacima i profesorima”, koji je postao simbol kragujevačke tragedije.

Suđenja

Komandant Franc Beme suočio se sa optužnicom za zločin u Kragujevcu. Nakon što je zarobljen u Norveškoj, izveden je na sud u sklopu Naknadnih nirnberških suđenja. Izvršio je samoubistvo. Komandant 724. puka 704. pješadijske divizije, general Adalbert Lončar je 1947. osuđen na smrt pred Vojnim sudom u Beogradu.