Region

Srbija i EU: Gdje su zemlje Balkana bile 14 godina od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju

Foto: EPA

Gotovo deceniju i po potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Srbija i dalje nije članica Evropske unije – kako su prošle ostale zemlje Zapadnog Balkana?
Put Srbije ka Evropskoj uniji imao je razne faze, a posljednjih godina kao da je na njemu jedan od jutarnjih saobraćajnih špiceva, dok se sve veći broj ljudi se pita i da li je taj put uopšte ispravan, piše BBC na srpskom.

Iako je proces svečano pokrenut još 2005. godine, do sada su zatvorena samo dva od ukupno 35 poglavlja, a od 2019. do kraja 2021. nijedno novo nije otvoreno – došlo je do zastoja.

U međuvremenu se sa sistema pregovora po poglavljima prešlo na takozvane klastere – poglavlja grupisana po sličnosti – i u decembru 2021. otvoren je klaster četiri o životnoj sredini i energetici.

Međutim, istraživanja pokazuju da je došlo do dramatičnog pada podrške članstvu u EU – prvi put u posljednjih 20 godina više je onih koji se protive pridruživanju.

Prema podacima Ipsosa, na referendumu bi za ulazak u Uniju sada glasalo samo 35 odsto ljudi, dok je 2009. godine, kada su Srbiji ukinute vize, za ulazak u EU bilo 74 odsto ljudi.

Upravo je na današnji dan prije tačno 14 godina načinjen važan korak ka ukidanju viza i putu ka Evropskoj uniji – potpisan je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), kojim se regulišu obaveze kandidata.

“SSP je bio jedan od neophodnih koraka ka ukidanju viza za građane Srbije, jer ne postoji država koja nema ovakav sporazum, a koja se nalazi na bijeloj Šengen listi”, navodi se na sajtu Ministarstva za evropske integracije.

Ipak, Srbija još nije postala članica – komplikovani put do EU uz, između ostalog, neriješen statusa Kosova, dodatno komplikuje i agresija Rusije na Ukrajinu.

Srbija je zbog toga, poslije Turske i Crne Gore, zemlja koja najduže pregovara sa EU.

A gdje su zemlje regiona bile 14 godina poslije potpisivanja SSP-a?

Od SSP do članstva – dug put ka EU

Hrvatska

Hrvatska je jedina od zemalja bivše Jugoslavije koja je poslije potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju zapravo i postala članica Evropske unije.

SSP je potpisala 29. oktobra 2001. godine, a 14 godina kasnije uveliko je bila dio Unije.

Pregovori o pridruživanju završeni su 2011. godine.

Godinu dana kasnije, uslijedio je referendum o članstvu u EU, kada je 66 odsto ljudi zaokružilo “da”.

Status zemlje članice Hrvatska je zvanično dobila 1. jula 2013. godine.

Sjeverna Makedonija

Znatno komplikovaniji put kao EU – i uz mnogo više zastoja – prešla je Sjeverna Makedonija i to za isto vrijeme.

Iako je 2001. godine, nekoliko mjeseci prije Hrvatske, potpisala SSP, Sjeverna Makedonija je i dalje daleko od članstva.

Četrnaest godina kasnije, te 2015. godine, evropske integracije Makedonije je, između ostalog, blokirao dugogodišnji spor sa Grčkom oko imena države.

Taj problem riješen je tek 2018, kada zemlja dobija ime Sjeverna Makedonija, ali datuma za početak pregovora i dalje nije bilo.

Problem od 2020. godine pravi veto Bugarske, zbog spora oko istorije i jezika.

“Nepočinjanje pregovora sa Republikom Sjevernom Makedonijom daje loš signal, jer već imamo četiri pozitivna izvještaja Evropske komisije o napretku u usklađivanju sa EU”, izjavio je nedavno Dmitar Kovačevski, makedonski premijer.

“To je loš signal i za nas i za cijeli region”, dodao je.

Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, zatražila je od Bugarske da pomogne u realizaciji odluke o početku pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Kako navodi, to je odlučeno još 2020. godine, a važno je da članice EU “ispune obećanje susjedima u ovim teškim vremenima”.

Albanija

Kada je riječ o evrointegracijama, Albanija ide u paketu sa Sjevernom Makedonijom, što takođe znači – zastoj.

Albanija je SSP potpisala u junu 2006, a 14 godina kasnije, i dalje nije dio EU.

Trebalo je da pregovori počnu 2020. godine, u istoj turi kada i sa Sjevernom Makedonijom, ali se ispriječila Bugarska, zbog čega sve i dalje tapka u mjestu.

Premijer Edi Rama izjavio je nedavno da će Albanija od Unije tražiti da proces pristupanja nastavi bez susjedne Sjeverne Makedonije.

Rekao je da Albanija ne može više da čeka dva susjeda da riješe svađu.

Rama ukazuje i na rezultate istraživanja koji pokazuju da 67 odsto građana želi da se put članstva dvije zemlje raziđe.

Međutim, albanski predsjednik Iljir Meta protivi se toj ideji i ne bi želio da se Albanija i Sjeverna Makedonija razdvoje na putu ka Evropskoj uniji.

Crna Gora

Kada je riječ o čekaonici za Evropsku uniju, jedino je Crna Gora od zemalja bivše Jugoslavije duže u njoj od Srbije.

Status kandidata Crna Gora je dobila 2010. godine – Srbija 2012. – ali i dalje nije dio Unije, iako od zemalja Zapadnog Balkana za to ima najveću podršku zemalja članica.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju zvanična Podgorica potpisala je u oktobru 2007. godine, a 14 godina kasnije zemlja je bila usred političke bure.

Demokratska partija socijalista na izborima 2020. godine prvi put je izgubila vlast poslije nekoliko decenija, zbog čega je političko more Crne Gore i dalje nemirno.

Premijer je tada postao Zdravko Krivokapić, ali je njegovoj vladi 2022. izglasano nepovjerenje, pa će buduća manjinska vlada evropske integracije ponovo imati kao jedan od prioriteta.

Kao jedan od mogućih datuma ulaska Crne Gore u EU pominje se 2025. godina.

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina je SSP potpisala dva mjeseca poslije Srbije, ali je na njenom putu evrointegracija danas najveći zastoj.

Zahtjev za članstvo prvi put je predala 2016. godine, a ubrzo je dobila set od nekoliko hiljada pitanja na koja treba dati odgovor – što se još nije dogodilo.

I sve dok ne bude mogla da uspješno odgovori na pitanja iz upitnika Evropske komisije, BiH će ostati samo potencijalni kandidat.

Evropski zvaničnici u međuvremenu navode da je BiH najdalje na Zapadnom Balkanu, kada je riječ o evropskim integracijama.

Krvavi rat na području BiH, tokom raspada Jugoslavije, okončan je 1995. godine Dejtonskim sporazumom.

Zemlja je tada podijeljena na dva entiteta – Federaciju BiH i Republiku Srpsku.

Zemlja se od tada često nalazi u političkoj pat poziciji.

Slovenija

Iako je dio nekadašnje Jugoslavije, Slovenija u okviru evrointegracija nije morala da potpisuje SSP.

Članica Evropske unije postala je još 2004. godine, u okviru najvećeg proširenja EU.

Dio Unije tada su postali i Kipar, Češka, Estonija, Mađarska, Letonija, Litvanija, Malta, Poljska i Slovačka.

Srbija i EU danas

Kada je Srbija prije deset godina zvanično postala kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, zadovoljni su bili pregovarači sa obje strane stola.

Na zgradama Vlade i Narodne skupštine uz zastave Srbije zavijorile su se i plave zastave sa zlatnim zvjezdicama.

Srđan Majstorović, koji je tada bio član pregovaračkog tima Srbije za članstvo, ne krije da je tada bilo mnogo više entuzijazma.

“Postojala je tada drugačija vrsta optimizma i jasna politička opredijeljenost Srbije ka Evropskoj uniji”, izjavio je Majstorović ranije za BBC na srpskom.

Srbija je u pregovorima sa Evropskom unijom otvorila 22 od ukupno 35 poglavlja – koja su obuhvatala oblasti u kojima Srbija mora da ispuni zadate kriterijume kako bi postala članica EU.

Do sada su privremeno zatvorena samo poglavlja 25 i 26, o nauci i istraživanju i obrazovanju i kulturi.

U međuvremenu se 2020. prešlo na pregovore kroz takozvane klastere, kada je Evropska unija usvojila novu metodologiju proširenja.

Dotadašnjih 35 poglavlja grupisano je u šest klastera – vladavina prava, tržište, ekonomija, zelena agenda, poljoprivreda i spoljni odnosi.

Kako bi klaster bio otvoren, potrebno je da EU prepozna napredak pri usaglašavanju srpskih zakona sa evropskim u određenoj oblasti.

Srbija je posljednju šansu za pristupanje Uniji imala 2018. godine, kada je Evropska unija donijela strategiju proširenja na Zapadnom Balkanu.

U njoj je jasno bio naveden cilj da Srbija i Crna Gora do članstva dođu 2025. godine.

Taj datum više puta je odlagan.

Nakon što je 2012. postala zemlja kandidat, kao datum ulaska u EU pominjala se 2014, a zatim i 2016. godina.

Naredno veliko obećanje dao je 2014. godine predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, tada na funkciji premijera, rekavši da će Srbija ući u Uniju 2020. godine.

Ipak, kada je 2020. godina i stigla, Vučić je ovaj rok pomjerio – za 2025. godinu.

Međutim, taj datum više niko ne spominje – ni u regionu, ni u Briselu.

Za to vrijeme, ankete pokazuju da iz godine u godinu podrška stanovnika Srbije evrointegracijama opada.

Ipak, u decembru 2021, poslije dve godine zastoja, Srbija je otvaranjem takozvanog klastera četiri nastavila pristupne pregovore.

Klaster čine četiri prethodno definisana pregovaračka poglavlja – transportna politika (Poglavlje 14), energetika (Poglavlje 15), transevropske mreže (Poglavlje 21) i životna sredina i klimatske promjene (Poglavlje 27).

“Otvaranje poglavlja je veoma dobra vijest za Srbiju i njene građane, kao i za cijeli Zapadni Balkan”, izjavio je tada Oliver Varheji, komesar EU za proširenje.

“Poslata je snažna poruka posvećenosti EU pridruživanju Srbije.”

Send this to a friend