Vrh Srpske napredne stranke zakazao je za utorak sjednicu predsjedništva na kojoj će se razgovarati i o mogućim parlamentarnim izborima, prenijele su Večernje novosti. Ukoliko do njih dođe ove godine, biće to deveti vanredni parlamentarni izbori u Srbiji od uvođenja višestranačja.
Na prijevremene izbore troše se milijarde dinara, zakoni se tokom kampanje donose van redovnih procedura, a posmatrači i državna administracija nemaju dovoljno vremena da se za izbore pripreme, kažu stručnjaci.
U posljednjih šest godina građani su čak tri puta vanredno birali članove Skupštine, a to je koštalo 5,4 milijarde dinara, pokazuje istraživanje Nacionalne koalicije za decentralizaciju (NKD), nevladine organizacije koji okuplja 15 organizacija iz 11 gradova.
„Za taj novac, mogli smo da napravimo osam vrtića, 12 škola i isplatimo više od 117.000 prosječnih plata”, kaže direktor te organizacije Mladen Jovanović za BBC na srpskom.
Od uvođenja višestranačja u Srbiji je održano deset predsjedničkih i 11 parlamentarnih izbora od kojih je čak osam bilo raspisano prije isteka mandata poslanika.
„To u praksi znači – više od milijardu dinara troškova, zakoni koji se čekaju ili se pak donose po hitnom postupku, ali i novac sa strane kojem je teško ući u trag”, kaže Jovanović.
U istraživanju organizacije NKD navodi se da je „sa novcem iz budžeta koji je opredijeljen za vanredne parlamentarne izbore u posljednjih šest godina, Narodna skupština mogla da radi skoro dvije godine”.
Istraživanje pokazuje i da nijedan nadležni državni organ u Srbiji ne posjeduje sveobuhvatne podatke o izbornim troškovima.
„Izbori dosta koštaju, ali je sistem kontrole troškova takođe dosta slab”, kaže Jovanović. „Dodatni problem je i korišćenja javnih resursa za promociju, koje obilato koristi ova vlast. Ali to su nekad radile i prethodne.”
Analiza NKD-a pokazuje i da je ukupna pauza u donošenju zakona, za vrijeme vanrednih izbornih ciklusa 2014. i 2016. godine, iznosila ukupno 11 mjeseci.
„U izbornim godinama se čak 70 odsto zakona donosilo po hitnom postupku dok je u neizbornim taj procenat iznosio 45 odsto.”
Nema čega nije bilo u srpskom parlamentu – od gađanja obućom, polivanja vodom, psovki, uvreda, kletvi, do iznošenja poslanika
Ko to plaća
Izborni troškovi se odnose na više stavki – od štampanja listića do finansiranja predizborne kampanje.
Vanredni izbori 2016. godine tako su koštali 1,7 milijardi dinara, a najveći dio novca potrošen je na plate, zarade i ostale naknade građanima koji su uključeni u sprovođenje izbornog procesa, podaci su organizacije CRTA, koja posmatra izbore.
Sve to se plaća iz budžeta Srbije.
Ko raspisuje izbore
Odgovor je – Aleksandar Vučić.
Ukazom predsjednika Republike raspušta se Skupština i raspisuju se izbori.
Parlament može da se raspusti ukoliko to predloži Vlada, s tim da taj predlog mora da bude obrazložen.
Od dana raspisivanja do dana održavanja izbora ne može da protekne manje od 45, ni više od 60 dana.
