Šta slijedi nakon referenduma u Makedoniji?

Dan poslije formalno-pravno neuspješnog referenduma u Makedoniji o promjeni imena te bivše jugoslovenske republike i njenom priključenju EU i NATO, koji je bio najavljen kao istorijski i sudbinski, na vidiku nema nikakvog rješenja. Zaključak stručnjaka, domaćih i stranih medija je da je referendum potvrdio duboku podijeljenost makedonskog društva i da su otvorena nova pitanja koja državu vode u još dublju političku krizu.

<<<Neuspio referendum u Makedoniji<<<

S obzirom na to da referendum nije bio obavezujući, ratifikacija sporazuma sa Grčkom o novom imenu Makedonije naći će se na dnevnom redu parlamenta, ali će za njegovo potvrđivanje biti potrebna dvotrećinska većina poslanika.

Šefica diplomatije Evropske unije Federika Mogerini i komesar za pregovore o pristupanju Johanes Han saopštili su da je velika većina onih koji su juče izašli na referendum u Makedoniji rekla “da” Prespanskom sporazumu o imenu države, ali i njenom evropskom putu.

Oni su podsjetili da je sada na makedonskom parlamentu da nastavi s neophodnim koracima za primjenu dogovora o imenu tako što će usvojiti ustavne promjene.

“Ovo je istorijska prilika ne samo za pomirenje u regionu već i za odlučni napredak zemlje na njenom putu ka EU. Na svim političkim i institucionlnim akterima je da bez obzira na partijsku pripadnost postupe u skladu sa svojim ustavnim obavezama”, poručili su Mogerini i Han.

U suprotnom, u Makedoniji će biti raspisani vanredni parlamentarni izbori od kojih, međutim, smatraju poznavaoci prilika, ne treba očekivati mnogo, ukoliko se prethodno ne izmijeni Izborni zakon i ne pročisti birački spisak.

Posljednji popis u Makedoniji bio je 2002. godine. Prema rezultatima posljednjeg popisa, Makedonija je imala nešto više od 2,2 miliona stanovnika – 64 odsto su bili Makedonci, 25 odsto Albanaci.

Pokušaj da se 2011. sprovede redovan popis završen je neuspješno, pošto su nekoliko dana prije početka, više članova Državne popisne komije, kao i njen predsjednik, podnijeli ostavku.

Na jučerašnjem referendumu je bilo 1.806.337 građana Makedonije s pravom glasa, dok je 1991. godine na referendumu, o nezavisnosti Makedonije, pravo glasa imalo 1.495.807 građana.

I dok aktuelna vlast i dio međunarodne zajednice smatra da je referendum uspio, jer se odazvalo više od 620.000 birača, od kojih je više od 90 odsto glasalo “za”, dio građana i najuticajnija opoziciona parija VMRO-DPMNE smatra da je izjašnjavanje građana propalo zbog nedovoljnog odziva.

Stručnjaci smatraju da su sve opcije i dalje na stolu, a da bi vanredni parlamentarni izbori trebalo da budu krajnja opcija s obzirom na to da, kako kažu, Makedonija u ovom trenutku ima i druge prioritete.

Većina se slaže da je ulog veliki i da zemlja ne smije propustiti šansu koju sada ima. Sada je sve vraćeno na političku scenu sa očekivanjima da dogovor zajedno postignu politički lideri, vlasti i opozicije, ali se u ovom trenutku, posebno nakon njihovih prvih reagovanja na jučerašnji referendum, čini da će to biti teško, gotovo pa i nemoguće.

VMRO-DPMNE nema namjeru da podrži sporazum sa Grčkom o promjeni imena Sjeverna Republika Makedonija, a cijelu referendumsku kampanju ocijenila je štetom.

Lidr te stranke Kristijan Mickoski, ohrabren ishodom referenduma, želi da vidi kraj političke karijere premijera Zorana Zaeva, koji, pak, tvrdi da neće napustiti put koji je započeo, a to je ratifikacija sporazuma sa Grčkom i članstvo zemlje u EU i NATO.

On, naime, smatra da je više od 620.000 glasova građana na referendumu dovoljan broj za realizaciju sporazuma sa Atinom i očekuje od opozicije da podrži sporazum u parlamentu.

Zaev smatra da bolji sporazum sa Grčkom nije moguće postići i da EU i NATO za Makedoniju nemaju alternativu. Premijer je pozvao Mickoskog i njegove poslanike da nacionalne interese stave ispred stranačkih.

Za VMRO-DPMNE je sporazum sa Grčkom “mrtav”, a Mickoski očekuje da Zaev održi riječ i podnese ostavku.

On smatra da je narod na jučerašnjem referendumu jasno pokazao da je vlada Zaeva pala.

Međunarodna zajednica pažljivo prati cijelu situaciju, jer i njeni ulozi su bili preveliki i smara da akcenat treba da bude na stabilnosti cijelog regiona.

Ukoliko Makedonija bude odlučila da ide protiv volje SAD i EU to bi, upozoravaju stručnjaci, značilo potpunu izolaciju zemlje, ali i pojedinih političara i njihovih partija.

Analitičari Marsel Biljalji i Imer Selmani stoga ukazuju da je za konačnu odluku potrebno vrijeme da vlast obezbijedi dvotrećinsku većinu, a tome, kažu, moraju da prethode ozbiljni politički pregovori stranaka.

Pritom, kaže Selmani, vlada nikako ne bi smjela da dozvoli da u tim pregovorima bude ucijenjena.

Savjetnik premijera Biljaji smatra da sada nije vrijeme za vanredne izbore i da VMRO ne može baš da se raduje rezultatima referenduma.

Smatra da je, ako opozicija misli da je jaka, onda trebalo da izađe na referendum, a ne da se krije iz bojkota.