Subotica je od od danas prvi grad u Srbiji koji je bunjevačkoj zajednici omogućio ravnopravnu upotrebu jezika i pisma, uz protivljenje hrvatskih političkih predstavnika u toj zemlji.
Odbornici Skupštine Grada Subotice jednoglasno su usvojili izmjene Statuta Grada čime je bunjevački jezik, pored srpskog, mađarskog i hrvatskog jezika, ušao u službenu upotrebu u ovom gradu.
Za odluku su glasali odbornici vladajuće koalicije predvođene Srpskom naprednom strankom (SNS) i Saveza vojvođanskih Mađara (SVM), ali i opozicioni Pokret građanske Subotice (PGS). Sjednicu su, međutim, u znak protesta napustila dva odbornika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV).
Politički predstavnici hrvatske nacionalne zajednice u Subotici i prije donošenja su bili protiv ove odluke, jer Bunjevce ne smatraju posebnom nacionalnom zajednicom već dijelom hrvatske zajednice.
Žigmanov: Slijedi ustavna žalba
Predsjednik DSHV Tomislav Žigmanov rekao je uoči početka sednice da se njihovi odbornici ne slažu sa ovakvom odlukom i kako kaže, uvođenjem “takozvanog” bunjevačkog jezika u službenu upotrebu.
“Mi smo na javnoj raspravi ukazivali argumentima i činjenicama na neodrživost ovakve teze, posebno kada je u pitanju jezikoslovna struka, da ova odluka ima pravne deficite. Ovo će biti presedan u Srbiji, međutim, vlast koja se vodila političkom odlukom nije imala sluha za naše glasove”, naveo je Žigmanov.
On je najavio i da će i drugim pravnim sredstvima zatražiti zaštitu i pokrenuti inicijativu ustavnosti ovakve odluke, ali da se bunjevačkog dijalekta neće odricati.
Na najave uvođenja bunjevačkog u zvaničnu upotrebu u Subotici već je reagovalo hrvatsko Ministarstvo spoljnih poslova koje je na Tviter nalogu 5. marta prenijelo poruku ministra Gordana Grlić Radmana. On je rekao kako je Zagreb Beogradu poslao protestnu notu jer bi “uvrštavanje bunjevačkog jezika kao službenog dovelo u pitanje postupanje Srbije u ostvarenju obaveza koje se odnose na prava hrvatske nacionalne manjine”.
Procedura završava sredinom maja
Predsjednica Nacionalnog savjeta Bunjevaca Suzana Kujundžić Ostojić ocijenila je da je ovo veliki dan za tu nacionalnu zajednicu.
“Izuzetno zadovoljstvo, sreća i ponos u ime cijele bunjevačke zajednice koja je ovaj jezik tri i po vijeka čuvala, govorila, čak i onda kada to društveno nije bilo poželjno – kada je bilo osuđivano”, kazala je novinarima Kujundžić Ostojić.
Predstavnici vladajućih stranaka su naveli tokom sjednice da će cijela procedura uvođenja bunjevačkog jezika u službenu upotrebu biti završena sredinom maja, nakon što Nacionalni savjet Bunjevaca da svoje predloge o nazivima naseljenih mjesta.
Poslije toga se pristupa izmjenama Statuta Grada, a cijela procedura podrazumeva i rebalans budžeta, to jest, preraspodjelu dijela budžetskog novca, kako bi se sve isfinansiralo.
Bajić: Pružamo ruku Hrvatima
Predsjednik Saveza bačkih Bunjevaca (SBB) Mirko Bajić izjavio je da su Bunjevci poslije više od 100 godina zvanično priznati kao autohtoni južnoslovenski narod sa svojim maternjim bunjevačkim jezikom.
“Ovom odlukom je završena jedna dugotrajna i ozbiljna procedura izmjene Statuta, a cjelokupna procedura je urađena u skladu sa zakonom”, navodi Bajić.
Kako kaže, oni ostaju dosljedni u nastojanju da u budućnosti jedni druge međusobno poštuju, bez obzira na osporavanja tokom javne rasprave i na sve ono što je izrečeno da je “bunjevački takozvani jezik, da su Bunjevci takozvani narod, da su Bunjevci Hrvati, ali eto ima nekih koji neće da budu Hrvati”.
“Pružili smo ruku Hrvatima u želji da međusobno komuniciramo, da sarađujemo, ako treba da imamo kompromise, da jedni druge poštujemo i da iz toga bude bolje za sve nas koji živimo u ovom gradu“, smatra Bajić.
Vlast tvrdi da nisu ugrožena ničija prava
Gradonačelnik Subotice Stevan Bakić iz SNS rekao je tokom sjednice da je usvajanjem izmjene Statuta Grada definitivno završena procedura uvođenja bunjevačkog jezika kao službenog na teritoriji Subotice.
“Uvođenje bunjevačkog jezika u službenu upotrebu u Subotici ne ugrožava ničija prava, nijedne nacionalne zajednice. Bunjevački narod je na ovom području tri i po veka, njihova tradicija i običaji su jako dugi. Uvek su bili lojalni Subotici i državi Srbiji”, ocenjuje Bakić.
Dodao je i da je Srbija kao potpisnik Evropske povelje za regionalne manjinske jezike 2006. godine, u obavezi da njeguje i unaprjeđuje jezike nacionalnih manjina na svojoj teritoriji.
Predsjednik Skupštine Grada Subotice Balint Pastor iz Saveta vojvođanskih Mađara rekao je da nije realno da sva ona prava koja sada pripadaju bunjevačkoj manjini budu ostvarena preko noći i da tome prethodi još niz drugih obaveza.
“Nacionalni savjet Bunjevaca ima pravo i obavezu da utvrdi tradicionalne nazive naseljenih mesta na bunjevačkom jeziku, ti nazivi će biti objavljeni u Službenom listu Grada Subotice i nakon toga će Skupština izmijeniti onaj član Statuta koji sadrži onu tabelu sa nazivima naseljenih mjesta i dodati još jednu kolona na bunjevačkom jeziku”, objasnio je Pastor.
Drugi aspekt, dodao je, je korespodencija na bunjevačkom jeziku.
“Moraćemo da angažujemo prevodioca za bunjevački jezik, nakon čega će Bunjevci imati sva ona prava koja imaju i pripadnici drugih manjina”, objasnio je Pastor.
Bunjevački jezik je četvrti jezik u službenoj upotrebi u Subotici, pored srpskog, mađarskog i hrvatskog.
U Srbiji živi oko 16.500 Bunjevaca, od kojih 13.500 u Subotici. Bunjevci od 2003. godine imaju i svoj nacionalni savjet u Srbiji.
Nakon osnivanja Savjeta, Bunjevci u Srbiji dobili su i druge svoje institucije kao mogućnost ostvarivanja prava na posebno informisanje – pokrenuti su novine i radio, a na regionalnom javnom servisu, Radio-televiziji Vojvodine, postoji emisija na bunjevačkom jeziku.
