Region

Za Ginisov rekord: Geografiju Srbije polagao 27 puta

Screenshot, ilustracija

Studenti Geografskog fakulteta u Bogradu koji nijesu položili ispit kod profesorke Mile Pavlović mogli bi da se upišu u Ginisovu knjigu rekorda.

Mnogi na prolaznu ocjenu čekaju i više od dvije decenije, a rekord drži jedan student koji je čak 27 puta izlazio na ispit. Šta je to toliko teško u predmetima Geografija Srbije i Geografske regije Srbije, da li je riječ o neznanju studenata ili bahatosti profesorke?

“Ja studiram od 1998. godine kao redovan student Beogradskog univerziteta, sve ispite sam polagala redovno. U međuvremenu se udala, rodila djecu, ispolagala sve ispite, osim kod dotične osobe profesorke Mile Pavlović. Ja sam do sada izlazila sigurno 13-14 puta, od toga kada sam otišla u Studentsku službu, kada sam pitala koliko do sada imam izlazaka, rekli su tri. Cijepaju se ispitne prijave. Izlazila sam i pismeno pošto je profesorka u jednom momentu dozvolila da se izlazi pismeno i poslije tri roka je ukinula to, svojom samovoljom. Znači tri puta sam izlazila pismeno, a da ne govorim o usmenom”, rekla je za Prvu televiziju studentkinja Geografskof fakulteta Danijela Dragutinović.

Inače, u Jutarnji program pozvana je profesorka Pavlović. Ona je gostovanje odbila, a to je učinila i profesorka Snežana Vasiljević, prodekan za nastavu. Dekan Dejan Filipović je, kako je naveo, na službenom putu.

“Poslije trećeg polaganja može da se polaže pred prvostepenom komisijom u kojoj je naravno i dotična profesorka, naravno da nemate šanse da položite. Poslije šestog puta ide drugostepena komisija u kojoj nije dotična profesorka, ali u većini slučajeva vas obore, a onda morate sve ispočetka da plaćate pa pred komisiju. Tu postoje studenti i ženskog i muškog pola na koje je bačen pik, koji su pokušali da joj se suprotstave i ti mogu da se pozdrave sa polaganjem ispita. Postoje studenti za koje se zna da treba da prođu, zna se profesorka ustaje, odlazi da telefonira, ostaje asistent koji kratko ispituje i upisuje ocjenu, dolazi profesorka na kraju”, nastavlja Dragutinović.

Koliko je konja, goveda, svinja, ovaca uništeno tokom Drugog svjetskog rata? Koliko je u Jugoslaviji bilo zasađeno hektara ječma, suncokreta, hmelja i crvene paprika u kalendarskoj 1995. godini? Koji bend je svirao na Kopaoniku kada je bio veliki zemljotres 1980. godine? To su samo neka od pitanja koje, kako studenti tvrde, profesorka Pavlović postavlja.

“To su sve njena pitanja i potpitanja, vi nemate pravo da odgovorite. Kada izvučete cjeduljicu, ona vas poslije prve rečenice prekida, postavlja svoja pitanja, cake i ako ne odgovorite tačno onako kako je ona zamislila vi padate. Što se tiče njenih informacija i njenih knjiga mogu reći da su stare preko dvije decenije, sa potpuno starim podacima, sa nekom nepotrebnom statistikom. Učimo iz njenih knjiga, skripti, sa raznim pitanjima i potpitanjima, čak je posljednjih godina tražila da mi sami vadimo statistike preko interneta”, dodaje ona.

Dalje naglašava da od fakulteta, dekana, niti rektorata nije dobila nikakav odgovor.

“Niko se nije udostojio da odgovori, ovo je problem koji traje 20 godina. Nas šestoro je pristalo da razgovara, da piše mejlove, ali postoji sigurno preko 300, 400 ljudi ako ne i više…”, rekla je ona.

Predsjednik SKONUS-a Milan Savić navodi da profesor datog predmeta uopšte ne bi trebalo da se nađe u komisiji. U ovom slučaju je problem taj što zamjene za taj predmet nema.

“Poslije tri polaganja imate pravo na komisiju. Po pravilu, profesor koji drži taj predmet ne bi trebalo da je u toj komisiji ali vidite da je u ovom slučaju očigledno da fakultet nema zamjenu. To nije slučaj sa Geografskim fakultetom u Beogradu”, rekao je on.

Predsjednik Saveza studenata Beograda Borijan Soković kaže da ovaj problem postoji dug niz godina i da se sa sigurnošću može reći da ovdje nije problem to da “studenti neće da uče”.

“To je problem koji postoji dug niz godina, ali je ranije bio izražen u mnogo većoj mjeri, kada je bilo studenata po starom režimu studija. Kada se uspostavila Bolonja javio se problem, ali tada je izvršena dopuna akreditacije i njen predmet je pomjeren sa prvih godina, prve ili druge, na završne godine. U ovom slučaju studenti sigurno ne izmišljaju i nije situacija takva da studenti neće da uče, kriterijumi su jako visoki”, naveo je on.

U Americi kada više od 70 odsto studenata ne položi ispit onda svi idu na razgovor sa komisijom, profesor koji je oborio studente mora da održi 30 dodatnih časova i to bez ikakve naknade jer sistem smatra da je greška u tom profesoru. Onda dođe drugi profesor i ovaj profesor koji ih je oborio snosi sve troškove ponovljenih ispita. Ovo se u američkom školstvu vodi kao opomena pred otkaz.

“U Zapadnoj Evropi je čak taj procenat 50 odsto. Ako 50 odsto studenata ne položi ispit onda se smatra da im profesor nije prenio znanje”, dodaje Savić.

Problem je međutim i taj što statisike nema.

“Nedostaje izvlačenje svih statistika. Potrebno je ući u korijen problema i vidjeti baš to, koja je prosječna ocjena studenta, koliko je to tačno studenata koji ne mogu da polože ovaj ispit. Procedura rješavanja ovog problema je u toku. Obavljeni su prvi razgovori. Pravilo na Univerzitetu jeste da kada su procedure u pitanju dok se ne donese zaključak ne iznosi se ništa u javnost”, rekao je Soković.

Milan Savić navodi da je SKONUS donio odluku da napravi popis profesora predmeta na pojedinim fakultetima sa kojima studenti imaju problem.

https://youtu.be/1PqoTkzhQig?list=PLTB0-TQLVZmjRv0WaaanCsRN3exBSWB_0

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
brko mali
Gost
brko mali

tek da je istoriju srbije polagao nikad je ne bi polozio, posto stalno dodaju lazi I izmisljotine I sami su se pogubili

Cocorayco
Gost
Cocorayco

Sjeca li se ko predavaca (ne profesora) Kosmajca sa ETF u PG. koliko li je samo inzinjera on unistio sa njegovom matematikom. U prosjeku je polagalo 2-3 studenta po roku. I taj he rezao jedno 20 godina.

Mr.Evil
Gost
Mr.Evil

Koliko je dobio?

Signal
Gost
Signal

Nema srece dok studenti ne pocnu da ocjenjuju profesore, kao sto prof ocjenjuju studente. Takođe bi trebalo izvesto potpunu reformu visokog obrazovanja, poceti od prof, asistenata, udzbenika, prof koji drzi nastavu mora imati i svoj udzbenik, a ne da se uci iz 5 udzbenika, ti udzbenici bi trebalo da budu određene sadrzine, ne moze udzbenik biti napisan tako da ga… Više »

Region
Gost
Region

Da predaje geografiju Rusije niko nikad ne bi položio

Send this to a friend