Makedonski premijer Zoran Zaev je višemjesečno odlaganje početka pregovora sa Evropskom unijom zbog protivljenja Bugarske nazvao “smješnim i izmišljenim problemom”, tražeći istovremeno pomoć Atine kako bi se taj proces pokrenuo sa mrtve tačke.
“Prijatelji smo sa svima. Bugarska je ovaj problem izmislila. Čak, sada ne mogu ni da vam objasnim u čemu je problem, jer je smiješan – nepostojeći”, rekao je Zaev u Atini.
Početak pregovora Sjeverne Makedonije sa EU “zaglavio” se početkom godine, pošto je Bugarska zatražila da se prethodno riješe pitanja vezana za identitet Makedonaca i nekolicine nacionalnih junaka, poput Goce Delčeva.
Istovremeno, izvjestan broj diplomata u EU smatra da početak pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije sa Briselom treba razdvojiti, jer je teško predvidjeti kada će Skoplje i Sofije riješiti otvorena pitanja.
Šta želi Sofija?
Bugarska i Makedonija su 2017. godine potpisale Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedskim odnosima i saradnji, koji Skoplje smatra jedinim preduslovom za početak pregovora sa EU.
Vlasti u Sofiji pak smatraju da je prije početka pregovora potrebno riješiti pitanja koja se odnose na makedonski nacionalni identitet, odnosno pitanje jezika i identiteta nacionalnih heroja, među kojima je Goce Delčev.
Suštinski, Sofija nastoji da zaustavi zahtjeve da se Makedoncima u Bugarskoj prizna status nacionalne manjine, što će, kako tvrdi bugarska ministarka spoljnih poslova Ekatarina Zaharijeva, biti riješeno kada Skoplje prizna da makedonski jezik i identitet imaju bugarske korijene.
Bugarska je jedina zemlja koja blokira potpisivanje sporazuma o upravljanju granicama između Sjeverne Makedonije i Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu.
Sofija insistira da se makedonski jezik, nadalje, zove zvanični jezik Republike Sjeverne Makedonije ili u određenim slučajevima fusnota uz objašnjenje: “Prema Ustavu Republike Sjeverne Makedonije”.
Bugarska navodi i da je “makedonski jezik nastao 1944. godine”, te da može da se računa jedino kao “pisana regionalna forma bugarskog jezika”.
