Tokom Drugog svjetskog rata bosansko-hercegovački muslimani u različitim omjerima su se mogli naći u svim zaraćenim vojskama. Iako su istaknuti muslimanski pojedinci koji su učestvovali u partizanskom pokretu, s jedne, te ustaškom, s druge, dobro poznati, o muslimanima koji su bili dio četničkih snaga Draže Mihailovića se uglavnom najmanje zna i govori. Najistaknutiji među njima bio je Mustafa Mulalić, piše Dnevni avaz.
Mustafa Mulalić rođen je 1896. u Livnu. Nacionalno se opredjeljivao kao Srbin, a prije Drugog svjetskog rata bio je član Jugoslovenske nacionalne stranke (JNS) i njen poslanik (1931. i 1935. godine) u Skupštini Kraljevine Jugoslavije.
Prije Aprilskog rata bio je administrator i saradnik lista “Sokolski glasnik”. Njemačku okupaciju dočekao je u Beogradu, gdje je živio. Tada se povezao sa nekim oficirima Draže Mihailovića, a zatim je otišao na Ravnu goru. Po dolasku u štab na Ravnoj gori postaje urednik lista “Ravna gora i ravnogorska misao”. Tokom cijelog rata bio je blizak s Dražom Mihailovićem, zadužen u prvom redu za pokušaj pridobijanja muslimanskog stanovništa u četnički pokret i njihove naknadne srbizacije.
Ni brojni pokolji koje su četnici činili nad muslimanskim stanovništvom tokom čitavog rata, ni plan da se u okviru nove Jugoslavije formira etnički čista velika Srbija bez muslimanskog i hrvatskog stanovništva nisu uspjeli promijeniti stavove Mulalića. Čak ni činjenica da je već 1944. bilo definitivno jasno da će četnici završiti kao ratni gubitnici, nije mu bila dovoljno jak motiv da napusti Dražu.
Tako je Mustafa Mulalić iz Dražinog Centralnog nacionalnog komiteta, 7. marta 1944. pisao Ibrahimu Pjaniću iz Gračanice u Bosni:
“Neka se muslimani ne zavaravaju iluzijama koje stvara ta nova propaganda, jer partizanstvo odvodi u komunistički poredak, a onda i u očitu propast islama”.
Istom prilikom, Mustafa Mulalić je dodao:
“Kaži svima muslimanima da đeneral Draža Mihailović u ime Nj.V. Kralja Petra Drugog želi iskren bratski sporazum s nama muslimanima, osnovan na principima naše narodne etike, naše stare bese, čojstva i junaštva, kao i rješenje svih naših političkih, socijalnih, kulturnih i privatnih problema na osnovama bratske uzajamnosti”.
Početkom 1944. Mulalić je trebalo da zajedno sa dr. Lazarom Markovićem predstavlja četničku delegaciju u Londonu radi novih pregovora sa jugoslovenskom vladom. Međutim, nakon sjednice CNK u selu Rošcima riješeno je da umjesto njega i Markovića putuje Adam Pribićević.
U Mihailovićevom štabu ostaje sve do aprila 1945. Bio je jedini Musliman u toj komandi i autor napisa za radiografsku emisiju Vrhovne komande JVuO za muslimane u kojima se pozivaju muslimani na ideološku borbu protiv komunizma. Bio je član političkog (civilnog) dijela Vrhovne komande JVuO, potpredsjednik Centralnog nacionalnog komiteta i urednik lista “Istok”.
Nakon četničkog sloma na Zelengori, dolazi u Beograd i predaje se vlastima DFJ. Osuđen je zbog četničke ideologije na pet godina zatvora koje je izdržao u beogradskoj Glavnjači.
Poslije rata radio je kao trgovac u jednom sarajevskom preduzeću. Nije se više nikad politički izjašnjavao. Bio je aktivan član pogrebnog društva “Bakije”. Napisao je nekoliko romana, ali oni nikad nisu štampani, već se nalaze u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Sahranjen je 26. decembra 1983. godine u Sarajevu.
Poslije Drugog svjetskog rata, aktivno je sakupljao narodne pjesme, koje nikad nije objavljivao, a njegova rukopisna zaostavština sačinjena od 10 tomova, kucanih na pisaćoj mašini pod nazivom “Jugoslovenska mekamska muzika”, čuva se u Istorijskom arhivu u Sarajevu.
Istorijski arhiv u Sarajevu je 2013. godine objavio dio njegove rukopisne zaostavštine pod nazivom “Nove kajde za stare sevdalinke” (priredio: Sejdalija Gušić), u kojoj se nalazi notni zapisi i tekstovi sevdalinki. Takođe je značajan njegov rukopis “Kratka monografija narodnog instrumenta koji je bačen u zaborav”, posvećen sazu, koji se također čuva u Istorijskom arhivu u Sarajevu.
U nekoj od mnogobrojnih knjiga koje sam citao o drugom svjetskom ratu nas sam i jedan detalj o Mustafi Mulalicu koji nij o objavljen u ovom clanku. Na jednom cetnickom mitingu trebalo je da govori Mustafa Mulalic. Kad je izasao na binu iz cetnicke rulje su se culi uzvici negodovanja. Vikali su dje ces ti Turcine i Balijo da nam… Više »
Poznato mi je da je Mustafa Mulalic bio za vrijeme 2 svjetskog rata u stabu Draze Mihailovica i clan cetnickog centralnog komiteta. Poslije rata je osudjen na kaznu zatvora. zbog saradnje sa neprijateljskim snagama od strane nove vlasti FNRJ> Nisam znao bas sve detalje iz njegove biografije . Bio je na pogresnoj strani i za to je odgovarao.
Mudar čovjek, bez kompleksa je bio pokojni Mustafa Mulalić. Sve je bio u pravu što je pričao
Toliko je mudar da je pristupio četnicima koji su učinjeli zulum nad muslimanima
Nasledmik mu je Abazovic ,prodao svoj narod!
Slava mu!
Taman ka tebe
Mustafa je izgleda bio dobar čovjek !
Kao dritano
Mustafa je navodio muslimane na Drazinu ruku koji ih je pobio vise desetina hiljada