Kosmos

Ima li otkriće metana na Marsu veze sa životom na crvenoj planeti

Ilustracija, foto: Pixabay

Evropski svemirski brod potvrdio je da na površini Marsa ima metana. NASA je prva saopštila da je njen rover Curiosity zabilježio pojavu metana na površini crvene planete, a sada je to potvrdio i brod Mars ekspres, piše BBC.

O prirodi i obimu metana u atmosferi Marsa intenzivno se raspravlja. Taj gas je interesantan jer mogu da ga stvore oblici života, kao i geološki procesi.

Životni vijek metana u atmosferi Marsa je vrlo kratak, što znači da je otkriveni metan nastao nedavno.

Rover Curiosity ga je izmjerio 15. juna 2013. godine. Postojanje metana na Marsu potvrdili su i podaci koje je sljedećeg dana izmjerio Planetary Fourier Spectrometer na brodu Mars ekspres. Rezultati dvije studije objavljeni su u časopisu Nature Geoscience.

„Generalno, nismo otkrili nikakav metan, osim jedne definitivne detekcije od oko 15 djelova po milijardi zapremine metana u atmosferi, dan nakon što je Kjurioziti objavio da je otkrio oko šest djelova na milijardu”, kaže Marko Điurani, glavni istraživač Planetary Fourier Spectrometera.

„Iako djelovi na milijardu znače relativno malu količinu, ovo je prilično značajno za Mars – mjerenje odgovara prosjeku od oko 46 tona metana koji je bio prisutan na području od 49.000 kvadratnih kilometara posmatrano iz naše orbite.”

U vrijeme otkrića, smatralo se da je metan možda nastao sjeverno od rovera – zato što su preovlađujući vjetrovi bili na jugu – i da je oslobađanje došlo iz unutrašnjosti kratera Gejl, gdje se Curiosity spustio.

Tim je uradio dvije nezavisne analize kako bi došao do potencijalnih izvora metana, podijelivši široki region oko Gejl kratera na rešetke od oko 250 do 250 kvadratnih kilometara.

Postoji niz načina na koji je metan mogao da nastane na Marsu.

Ukoliko mikrobi i dalje postoje, oni su jedan mogući izvor. Metan koji su proizveli mikroorganizmi u dalekoj prošlosti takođe bi mogao biti zarobljen u ledu. Kada se led otopi, on bi tada mogao da oslobodi drevni metan u atmosferu.

Ali i neki geološki procesi mogu da proizvedu metan i ne zahtijevaju biološke uslove. To uključuje serpentinizaciju – proces promjene minerala u kori koji uključuje toplotu i vodu. Metan može nastati kao proizvod serpentinizacije.

Marko Điurani sumnja da metan ne potiče iz kratera Gejl. Naučnici su detaljno ispitali region oko njega zbog karakteristika u kojima se očekuje prodiranje gasa.

Taj proces se na Zemlji odvija duž tektonskih rascjepa i na poljima prirodnog gasa.

Orbiter ExoMars Trace Gas, koji je osmišljen da napravi detaljan popis Marsove atmosfere, pokrenut je 2016. godine. Međutim, još nije objavio rezultate svojih naučnih istraživanja.

Send this to a friend