Ko će prije na Mjesec?

Pola vijeka nakon prvog sletanja Amerikanaca na Mjesec izgleda kao da je ponovo počela trka za taj Zemljin prirodni satelit. Pritom SAD ponovo žele da budu prve. A šta je sa Rusijom?,piše Dojče vele.

Nedavno se Izrael umalo priključio neformalnoj super-ligi svjetskih svemirskih sila. Ali nakon SAD, SSSR- odnosno Rusije i Kine, Izraelu ipak nije pošlo za rukom spuštanje bespilotne letjelice na Mjesec. Letjelica “Berešit” se srušila zbog kvara na motoru. Ali izraelski pokušaj pokazuje da, kako kažu posmatrači, postoji “nova trka za Mjesec”.

U prvoj trci, prije pola vijeka, pobijedile su SAD, kada su u julu 1969. godine američki astronauti prvi put sletjeli na Mjesec. Amerikanci sada hoće to da ponove i to prilično brzo. Krajem marta potpredsjednik Majk Pens zatražio je od američke svemirske agencije NASA da u roku od pet godina ponovo pošalje Amerikance na Mjesec. Ukoliko NASA nije u stanju to da uradi, vlada SAD će to zatražiti od privatnih kompanija, upozorio je Pens. On je rekao da su SAD kao i šezdesetih godina ponovo uključene u trku. Međutim, nije rekao sa kim.

Konkurenti Kina i Elon Mask

Ramon Lugo, direktor Florida svemirskog instituta (FSI) na univerzitetu u Orlandu, pretpostavlja da Pens misli na rivalstvo između SAD i Kine. Očigledno je da Kina ima program za Mjesec, smatra Lugo. Uostalom, između SAD i Kine “postoji trka u brojnim tehnološkim oblastima”. U januaru je Kinezima pošlo za rukom da letjelicu spuste na tamnu stranu Mjeseca.

Lugo, koji je dugo radio za agenciju NASA, smatra da je malo vjerovatno da će Rusija biti konkurent SAD u otkrivanju Mjeseca, i pored njenih uspješnih letova ka Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS). U „trci za Mjesec” SAD su na neki način same sebi konkurencija, smatra Lugo. U tu trku su, pored agencije NASA, uključene i privatna firma SpaceX i Elon Mask.

Lugo kaže da je Pensov plan o novom slijetanju na Mjesec do 2024. godine, previše optimističan. On smatra da je u narednih pet godina mogući let astronauta u Mjesečevu orbitu, ali da će slijetanje biti moguće tek oko 2030. godine. To bi moglo da se ubrza samo ako bi NASA koristila letjelice privatnih firmi poput Elon Maska, koje su pravljene za let na Mars. Ali na Mjesecu i Marsu su veoma različiti uslovi, ističe stručnjak.

Da li će se i Rusija uključiti u trku?

Prema mišljenju Andreja Jonina iz Ruske akademije kosmonautike, uopšte nema “trke za Mjesec”. Pensovo saopštenje je “motivisano unutrašnjom politikom”. Pozadina je priprema njegove predsjedničke kanidature za 2024. godinu, iako Pens zvanično još nije govorio o takvim ambicijama. Ruski stručnjak, međutim, ne isključuje američko slijetanje na Mjesec u narednih pet godina, kao “jedinstveni projekat”. Ali ni Rusija, ni Kina se ne bi priključile “trci za Mjesec” koju su proglasile SAD. Moskva, smatra Jonin, za tako nešto nije sposobna ni finansijski, ni tehnološki.

Ipak, istraživanje Mjeseca se nastavlja u Rusiji. Od sredine marta u Moskvi traje četvoromesečni eksperimet Sirijus-19, kojim se simuliše let na Mjesec. U taj eksperiment su uključeni uglavnom ruski naučnici. A 2021. godine, Ruska korporacija za kosmičke aktivnosti “Roskosmos” planira, kao u doba Sovjetskog Saveza, da pošalje na Mjesec niz automatskih stanica. Slijetanje kosmonauta je planirano najranije početkom 2030-tih godina. Let vjerovatno planiraju svemirskim brodom “Federacija” koji još uvijek nije završen, a pogon će biti novorazvijena, superteška raketa “Jenisej” čiji se start planira za 2028. godinu.

Evropa očekuje jasne signale

Tomas Jarcombek, poslanik Bundestaga i koordinator savezne vlade za vazduhoplovstvo i svemirske letove pri Ministarstvu za privredu i energiju, takođe ne želi da govori o “trci za Mjesec”: „Nije to tako da Amerikaci to hoće sami da urade, prije će doći do velike saradnje kao u slučaju ISS, sa Kanadom Evropom i Japanom”, objašnjava Jarcombek u intervjuu za DW i dodaje: “Od SAD nam je potrebna najava kako dalje”.

O tome potpredsjednik Pens nije govorio. EU želi da se uključi u međunarodni projekat agencije NASA “Gateway”, za izgradnju svemirske stanice na Mjesecu. Trenutno je taj projekat u izradi. I Rusija je pokazala zanimanje. Ali krajem prošle godine šef “Roskosmosa”, Dmitrij Rogozin, izjavio je da Ruska Federacija neće učestvovati u projektu sa “drugorazrednom ulogom”.

Po završetku programa Spejs-šatl, SAD već skoro deset godina nisu imale mogućnost da pošalju astronauta ni na ISS. Pritom su bile upućene na ruske Sojuz rakete. Ali Amerikanci rade na istraživačkom brodu sa posadom “Orion”. Za njega NASA vezuje svoje planove za Mjesec. Prvi probni let obavljen je 2014. godine. Evropska svemirka agencija (ESA) za “Orion” je razvila servisni modul uz pomoć kojeg bi letjelica bila snabdjevana gorivom, a astronauti vodom i kiseonikom. Najvećim dijelom pravljen je u Njemačkoj.

“To je veliki uspeh za nas što smo prvi put Amerikancima isporučivali tako važne komponente”, kaže Jarcombek.

Mesec, astronauti, kosmonauti, NASA, Roskosmos, EA, Elon Mask, svemir, svemirska putovanja, svet,