Kosmos

Odlaska na Mars do 2033. godine vjerovatno neće biti

Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je u decembru 2017. direktivu kojom je nacionalnoj svemirskoj agenciji naredio pripremu ponovnog putovanja astronauta na Mesec, a zatim i ljudske misije na Mars.

NASA je potom odredila datume – 2024. za Mesec i 2033. za Mars, ali stručnjaci smatraju da je ispunjenje roka za Mars gotovo nemoguće.

“Mjesec je temelj misije na Mars. Mjesec je naš put da dođemo do Marsa najbrže i najsigurnije što možemo”, rekao je nedavno direktor NASA Džim Bridenstine.

Prema riječima Roberta Hauarda, upravnika laboratorije u Džonson svemirskom centru u Hjustonu koji razvija opcije za buduća svemirska prebivališta, prepreke nisu toliko tehničke i naučne koliko budžetske i političke prirode.

“Mnogi od nas bi željeli onaj Apollo trenutak kad predsjednik ustane, kao Kenedi nekada, kaže da moramo ‘gore’ i okupi cijelu naciju iza toga”, kaže Hauard.

Ali, Tramp nije Kenedi, čega je i Hauard svestan.

“Mislim da se to neće dogoditi. Postojećim pristupom, bićemo srećni ako do Marsa dospemo 2037. godine”, navodi on.

Ako želimo biti pesimisti i usput predvidimo i političke probleme, nastavio je, “moglo bi to biti i 2060-te”.

Za odlazak na Mars potrebno je mnogo pripremnih radova. Od dizajniranja, proizvodnje i testiranja raketa i svemirskih brodova do saznanja kako je tamo najbolje uzgojiti salatu. Samo putovanje trajalo bi šest mjeseci. Poređenja radi, do Mjeseca se putuje tri dana.

Cijela bi misija mogla da traje i dvije godine, pošto su Mars i Zemlja najbliži jedno drugome svakih 26 mjeseci, a to je vremenski okvir koji se mora iskoristiti.

NASA trenutno razvija novi svemirski kombinezon, prvi nakon 40 godina, ali on neće biti spreman za testiranje na Međunarodnoj svemirskoj stanici još nekoliko godina.

Drugi veliki problem je uzgoj biljaka za ishranu. Treći su hitni medicinski problemi jer će se astronauti u slučaju nezgode morati lečiti sami.

Na Marsu će prašina biti mnogo veći problem nego na Mjesecu. Astronauti su se iz misija Apolo vraćali s velikom količinom lunarne prašine u svojim modulima. Zadržavanje prašine izvan prebivališta na Marsu biće ključno za uspjeh naseljavanja.

Tehnike za eksploataciju resursa na Marsu za dobijanje vode, kiseonika i goriva nužnog da ljudi tamo žive, još ne postoje, a ionako se moraju prvo ispitati na Mjesecu.

Potrebno je razviti i veštačku inteligenciju koja će pomagati i voditi astronaute.

I konačno, najosnovnije pitanje: Kako će se grupa ljudi nositi s psihološkim stresom potpune dvogodišnje izolacije?

Naučnica koju je NASA zadužila za proučavanje vjerovatnoće sletanja na Mars do 2033. godine zaključila je da je to do tada “neizvodljivo”.

“Nije to samo pitanje budžeta. To je opseg cele operacije, odnosno koliko stvari NASA može razvijati istovremeno”,  kazala je Bavija Lal iz američkog naučno-tehnološkog instituta.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Frizer
Gost
Frizer

Manite se ćorava posla. Bolje mislite kako da spasite ovu našu planetu što ste je osakatili nerazumnim trošenjem resursa. Trećina globalne proizvodnje otpada dolazi iz SAD. A oni o nebesima pričaju… kukala nama majka dok su oni velesila

Mesar
Gost
Mesar

Nisu to ćorava posla nego pitanje opstanka ljudske vrste. Resursi Zemlje su ograničeni, oni neobnovljivi u velikoj mjeri i potrošeni. Sve i da se spriječi zagađenje i svi budu zdravi, siti, srećni i veseli, zbrisaće nas neki asteroid, samo je pitanje vremena. Velesila o kojoj pričaš ima jednu odličnu poslovicu : “Don’t put all your eggs in one basket”.

Frizer
Gost
Frizer

Dok su oni kolovođe opstanka, to neće biti preživljavanje ljudske vrste, nego selektovanih moćnika i podobnika iste.

Goran
Gost
Goran

A na marsu ćeš da se usrećiš?Ispravnu planetu uništiš gde sve funkcioniše i onda ideš na komad kamena bez atmosfere da praviš sve ispočetka, sreća stići će tamo ispečeni kao pomfrit, zaluđivanje budala

Send this to a friend