Kosmos

Slijetanje na Mjesec je promijenilo naše živote na osam načina

Ilustracija

„Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo”. Čuvena izjava Nila Armstronga tokom prvog slijetanja na Mjesec 20. jula 1969. godine dovodi se u direktnu vezu sa naučnim i tehnološkim uspjehom, koji ovih dana puni 50 godina.

Međutim, to je bila prekretnica i za naše svakodnevne živote.

Procjenjuje se da je projekat Apolo, koji bi u današnjim vrijednostima koštao oko 200 milijardi dolara, napravio iznenađujuće pomake i u oblastima za koje niko ne pretpostavlja.

Pogledajte neke od njih.

1. Raspremanje postalo mnogo manje komplikovano

Bežični aparati postojali su i prije Apola, ali su zahvaljujući toj misiji postali onakvi za kakve mi znamo.

Američki proizvođač Blek end deker, na primjer, imao je već 1961. u ponudi usisivač bez kabla.

Ali je ova kompanija za potrebe NASA-e napravila poseban uređaj da bi prikupila uzorke sa satelita.

Znanje koje je bilo potrebno za razvoj ove tehnologije i baterija omogućilo je kompaniji Blek end deker da napravi čitav spektar novih aparata, uključujući i prvi bežični usisivač 1979.

Dastbaster je prodat u preko 150 miliona primjeraka za 30 godina.

2. Unaprijeđeno je mjerenje vremena

Tačnost je bila ključna tokom slijetanja na Mjesec – djelić sekunde mogao je da znači život ili smrt astronautima.

Zato ne čudi što je NASA tražila najtačnije satove koje je mogla da nabavi za kontrolu misije.

Rješenje je nađeno u unaprijeđenoj verziji kvarcnih satova, koji imaju odstupanja od jednog minuta za godinu dana.

Ironično, slavu su odnijeli mehanički ručni satovi „stare škole” koje su nosili Armstrong i njegov drugar u šetnji po Mjesecu Baz Oldrin.

3. Dali su nam čistiju vodu

Tehnologija prečišćavanja vode koju su koristili u letjelicama Apola, danas se primjenjuje za ubijanje bakterija, virusa i algi u vodenim izvorima.

Program je imao pionirski poduhvat koji nije koristio hlor za dezinfekciju vode, već jone srebra.

Danas to ima široku primjenu u bazenima i fontanama širom svijeta.

4. Dobili smo otporniju obuću… zahvaljujući posebnim odijelima

Astronauti i dalje nose odijela dizajnirana 1965. koja su štitila misiju Apolo tokom odlaska na Mjesec.

Ipak, tehnologija je inspirisala proizvođače obuće – sportska obuće je postala fleksibilnija i otpornija na udare.

Posljednjih nekoliko decenija to je hit na tržištu.

5. Nezapaljivi materijal koji je korišćen u svemiru danas se upotrebljava na Zemlji

Vatra je uništila Apolo 1 tokom probne vježbe 1967. i usmrtila tri astronauta, potpuno poremetivši američki svemirski program.

Takođe, podstakla je NASA da napravi novu vrstu nezapaljive tkanine koja se sada dosta koristi na Zemlji.

U stvari, sistem hlađenja koji je korišćen za hlađenje astronauta tokom lansiranja – danas pomaže raznim ljudima, uključujući pacijente sa multiple-sklerozom, pa čak i konjima.

6. Razvijena tehnologija koja može da spasi život srčanim bolesnicima

Ugrađeni defibrilatori, uređaji koji se na dnevnom nivou koriste kod liječenja osoba sa poremećenim srčanim ritmom, prvobitno su razvijeni zahvaljujući napretku NASA u razvoju tehnologije minijaturnih kola.

Za razliku od defibrilatora koje su koristile hitne službe, ove minijaturne verzije mogu da se ugrade ispod kože pacijenata i da nadgledaju ritam srca.

Odstupanja se ispravljaju elektronskim impulsima.

Prva verzija je korišćena osamdesetih.

7. Obroci su postali kompaktniji

U pohodu na Mjesec, NASA je morala da razmišlja o uštedi prostora i održi letjelice što je moguće lakšim.

To je, pored potreba za očuvanjem, dovelo do istraživanja hrane za misije Apolla.

Za razliku od kratkih prethodnih letova iz programa Merkjuri i Gemini (1961-66), misije na Mjesec trajale su do 13 dana u svemiru.

Rješenje je bilo u procesu sušenja zamrzavanjem, u kome se voda ekstrahuje iz svježe kuvane hrane na veoma niskim temperaturama – da biste to jeli, samo dodate toplu vodu.

Bilo je dobro za Nila Armstronga, a bilo je dobro i za generacije planinara i kampera – pogotovo zato što se može kupiti za nešto manje od četiri dolara.

8. Dali su nam spasilačko ćebe

Svemirsko ćebe je naziv za sjajni izolator koju koristi svemirska agencija za zaštitu letjelica Apolo od toplote Sunca.

Izgledalo je kao da je svemirski brod djelimično omotan limenom folijom, ali je na tom principu napravljeno ćebe koje i danas viđamo.

Izrađen od plastike, filma i aluminijuma, ovaj pokrivač danas ne štiti samo astronaute.

Tehnologija NASA je korišćena za stvaranje toplotnih prekrivača za hitne slučajeve, koji se koriste u spasilačkim i humanitarnim misijama.

Oni su takođe jako prisutni tokom maratona jer su korisni u zaštiti trkača na duge staze od hipotermije.

Bolnice redovno koriste ovu svemirsku tehnologiju za poboljšanje uslova za pacijente i osoblje.

3

avatar
1000
3
0
0
 
2
AkumulatorPop iša uDuklju
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Akumulator
Gost
Akumulator

A dje posla ona raketa onda na saturn?

Akumulator
Gost
Akumulator

a bice da jesu jeli jos ko pasao tamo osim amera ?

Pop iša uDuklju
Gost
Pop iša uDuklju

Da,da…samo sto je to imaginacija.Nije bilo još toga slijetanja…i nece ga biti jos nekoliko godina.
Holivud , Apolo na baterije.

Send this to a friend