Kosmos

Večeras se u svemir lansira evropska sonda koja će posmatrati Sunce

EPA-Ilustracija

Sunce nam šalje ne samo toplinu i svjetlost nego i oluje koje mogu biti kobne za telekomunikacionu infrastrukturu. Kako bi ih se bolje razumjelo i bolje se od njih zaštitilo, naučnici će lansirati letjelicu Solar Orbiter koja će istraživati našu zvijezdu.

Sonda Evropske svemirske agencije (ESA) biće lansirana u večeras s Cape Canaverala na Floridi, u saradnji s američkom NASA-om. Nosi sa sobom deset naučnih instrumenata (209 kilograma korisne nosivosti).

Nakon što prođe Venerinu orbitu i potom Merkurovu, satelit, čija će maksimalna brzina dostići 245.000 kilometara na sat, moći će se približiti Suncu na 42 miliona kilometara, što je manje od trećine udaljenosti Zemlje od Sunca.

Iz te putanje Solar Orbiter “moći će direktno posmatrati Sunce”, rekao je za AFP Metju Berthomier, naučnik Nacionalnog centra za naučna istraživanja (CNRS) koji radi u laboratoriju za fiziku plazme pri francuskoj École polytechnique.

Dopuniće podatke sonde Parker

Prikupljeni podaci dopuniće one NASA-ine sonde Parker, lansirane 2018., koja se puno više približila Suncu (na sedam do osam miliona kilometara), ali bez tehnologije za direktno posmatranje jer je temperatura na toj udaljenosti previsoka.

Sa šest instrumenata za daljinsko snimanje (teledetekcija), evropska sonda moći će snimati Sunce s udaljenosti koja do sada nije bila moguća. Omogućiće da prvi put vidimo Sunčeve polove. Za sada smo upoznali samo Sunčeva ekvatorijalna područja.

Četiri druga instrumenta za mjerenja “in situ” (u stvarnim uslovima) poslužiće za istraživanje prostora oko Sunca.

Glavni cilj misije je “shvatiti kako Sunce stvara i kontroliše heliosferu”, balon materije koji okružuje svaki solarni sustav, rezimirala je Ane Pacros, sistemska inženjerka koja vodi tu ESA-inu misiju.

Svemirska meteorologija

Taj balon kontinuirano je okupan česticama koje se nazivaju Sunčev vjetar.

“Ti vjetrovi mogu biti spori ili brzi, a ne zna što uzrokuje tu varijabilnost. Je li riječ o istom vjetru koji kontinuirano varira od jedne do druge Solarne regije ili postoje različiti izvori vjetrova? To je jedna od tajni koje se nadamo riješiti”, kazala je Miho Janvier, s Instituta za astrofiziku, koja radi na dva instrumenta misije.

Vjetrove ponekad poremete Sunčeve oluje, eksplozije ili koronalna izbacivanja mase koja oslobađaju goleme količine plazme i elektromagnetskog zračenja.

Te oluje teško je predvidjeti. One, međutim, imaju direktran uticaj na našu planetu: kada pogode Zemljinu magnetosferu, izazivaju lijepu i bezopasnu polarnu svjetlost (aurora borealis, kako se naziva na sjeveru), ali mogu biti i jako opasne.

“Poremete naše elektromagnetsko okruženje. To se naziva svemirska meteorologija, a može utjicati na naš svakodnevni život”, rekao je Matthieu Berthomier.

Solarne oluje

Najveća solarna oluja poznata čovječanstvu, nazvana Caringtonov događaj, dogodila se 1859.: telegrafska mreža u SAD-u bila je uništena, agente za slanje brzojava udarila je telegrama, a polarna svjetlost bila je vidljiva sve do Srednje Amerike.

Godine 1989. u Kvebeku je geomagnetska oluja uzrokovala izbacivanje električne mreže, šest milipna ljudi ostalo je bez električne struje devet sati, a polarna svjetlost vidjela se i u Teksasu.

Erupcije na Suncu mogu poremetiti i radare za nadzor zračnog prostora (kao što se 2015. dogodilo u Skandinaviji), radijske frekvencije i oštetiti satelite.

Takvi događaji prilično su rijetki. “Ali naše društvo, koje se sve više oslanja na svemir, sve više zavisi o Sunčevim aktivnostima, jer što se više udaljujemo od Zemlje to nas magnetosfera manje štiti”, rekao je Etiene Pariat, naučnik CNRS-a na Pariškom opservatorijumu.

Sonda će putovati oko dvije godine

Solar Orbiter će posmatrati solarne regije koje su direktrno povezane s izvorima tih vjetrova i njegova mjerenja “omogućiće izradu modela za bolje prognoze”, nada se Anne Pacros.

“Solarna oluja može nas stići za dan ili dva: tada bismo imali vremena zaštititi se isključivanjem električnih sastava satelita”, rekao je Berthomier.

ESA-ina letjelica, vrijedna 1,5 milijardi eura, biće lansirana raketom Atlas V 411 iz Kenedijevog svemirskog centra u 23 sata po lokalnom vremenu.

Njeno putovanje trajaće dvije godine, a naučna misija između pet i devet godina.

avatar
1000
Send this to a friend