Medicina

AstraZeneka – šta je tačno u vezi sa trombozom

Foto: Twitter

Pojava ugrušaka dovela je do obustavljanja vakcinisanja cjepivom AstraZeneka u nizu zemalja. Ali o kakvim se trombozama radi? I da li je reakcija bila pretjerana?

U Njemačkoj je po preporuci Stalne komisije za vakcinisanje donijeta odluka da se vakcina AstraZeneka više ne daje ljudima mlađim od 60 godina. Institut Paul Erlih zabilježio je 31 slučaj pojave rijetke tromboze poslije vakcinisanja. Devet osoba je umrlo.

Šta se tačno desilo u organizmu?

Moždana sinovenska tromboza je zabilježena u 31-nom slučaju na 2,7 miliona vakcinisanja prvom dozom i 767 vakcinisanja drugom dozom. Istovremeno je kod 19 osoba primijećen nedostatak trombocita, što može da utiče na trombozu.

Kod sinovenske tromboze ugrušak začepi venu u mozgu, koja ka srcu odvodi krv siromašnu kiseonikom. U mozgu raste pritisak i to može dovesti do dodatnih krvarenja, pa i do smrtonosnih moždanih udara.

Do sada je ta vrsta tromboze bila rijetka. Od milion osoba godišnje dobilo bi je dvoje do petoro ljudi. Međutim, najnovije studije pokazuju da je ta vrsta tromboze češća – računa se sa 15,7 slučajeva na milion ljudi. Pol Hanter profesor medicine na Univerzitetu Istočna Anglija kaže da bi to značilo da se broj slučajeva potcjenjivao za četiri do osam puta.

Da li je svaka tromboza ista?

Sredinom marta u Njemačkoj je napravljena pauza u vakcinisanju i otada se u zemlji živo diskutuje. Posebno se razvila debata na društvenim mrežama. Postavljeno je pitanje zašto se na 1.100 slučajeva tromboze od milion žena i dalje daje pilula protiv začeća, a na sedam slučajeva tromboze na 1, 6 miliona doza vakcine, vakcinisanje biva obustavljeno?

Ekspert za medicinska pitanja nemačkih socijaldemokrata (SPD) Karl Lauterbah javno je kritikovao to poređenje, tvrdeći da teška sinovenska tromboza nije uporediva sa trombozama nakon uzimanja pilule. Kontraceptivne tablete najčešće izazivaju trombozu u nogama. Ugrušak koji se tu stvori može, ako se pokrene, dospjeti u pluća i izazvati emboliju.

Ali uzimanje pilule povećava opasnost i od sinovenske tromboze. Peter Berlit, generalni sekretar Njemačkog društva za neurologiju kaže: „Žene su češće pogođene nego muškarci i u tome vjerovatno hormoni igraju određenu ulogu. U kasnoj trudnoći, u postporođajnom periodu, kao i kod žena koje uzimaju kontraceptivne tablete sinovenske tromboze su najčešće“. On dodaje da su, nezavisno od pola, mlađi ljudi više ugroženi od starijih.

AstraZeneka: opravdana zabrinutost?

Stalna komisija za vakcinisanje Njemačke 30. marta 2021. objavila je preporuku da se mlađi od 60 godina ne vakcinišu tom vakcinom. U saopštenju se kaže da su tromboze doduše rijetke, ali imaju teške posljedice i to uglavnom za ljude koji su mlađi od 60.

Međutim, još nije dovoljno istraženo kako nastaju sinovenske tromboze i u kakvoj su vezi sa vakcinom. Njemački naučnici iz Grajfsvalda su krajem marta opisali moguće mehanizme. U krvi četiri žene kod kojih je ustanovljena tromboza nakon vakcinisanja nađena su antitijela koja su aktivirala trombocite. Tako se zgrušala krv što je dovelo do tromboze. To još nisu provjerili nezavisni stručnjaci.

Robert Klamrot, primarijus na odjeljenju interne medicine berlinske klinike Vivantes kaže: „Još nemamo kompletnu sliku, ali se postavlja pitanje koje privremene zaključke možemo izvući iz toga“. On smatra da su ti rezultati pojačali sumnju da postoji veza između vakcine AstraZeneka i tromboze.

Alis Asinger sa Medicinskog univerziteta u Beču nije tog mišljenja. Ona naglašava da vakcina nije povezana s većim opštim rizikom: „Ako uzmemo u obzir veliki broj vakcinisanja onda je očigledno da su sinovenske tromboze veoma rijetke i da je rizik mali. Nikada do sada nije toliko ljudi vakcinisano za tako kratko vrijeme, a baš time je i omogućeno da se prepoznaju rijetki slučajevi neželjenog dejstva“.

I infekcija koronavirusom dovodi do povećanog rizika za trombozu. Vjerovatno naš organizam jače pokreće neke mehanizme odbrane koji dovode do promjena u zgrušavanju krvi i povećanog rizika od tromboze.

Koja odluka je ispravna?

U Velikoj Britaniji je upravo tu vakcinu primilo 13,7 miliona ljudi, a poznata su četiri eksplicitna slučaja sinovenske tromboze. Johanes Oldenburg, predsjednik upravnog odbora njemačkog Društva za istraživanje tromboze i hematoze (GTH), o tome kaže: „Moguće objašnjenje bi moglo da bude da su tamo prvo vakcinisani stariji ljudi kod kojih nisu zabilježene takve komplikacije. Konsekvenca bi mogla biti da žene do 55 godina prime drugu vrstu vakcine, kako bismo broj atipičnih tromboza držali na najnižem mogućem nivou“.

Evropska agencija za ljekove (EMA) je za sljedeću nedjelju najavila dodatno savjetovanje o vakcini AstraZeneka. Širom Evrope zabilježeno je 59 slučajeva sinovenske tromboze za koje se sumnja da spadaju u neželjena dejstva vakcine. Agencija je nedavno saopštila da smatra da su prednosti vakcine mnogo veće od mogućeg rizika.

U isto vrijeme, oko ostalih vakcina ne diže se prašina. „Do sada ništa ne ukazuje na to da kod neke druge vakcine dolazi do učestalih komplikacija, a sada je pažnja posebno povećana. Svaka sljedeća vakcina će u tom pogledu biti pažljivo nadzirana“.

Šta treba da znaju vakcinisane osobe?

Onaj ko je dobio vakcinu AstraZeneka morao bi, prema Berlitu, da pripazi na sljedeće simptome: „Osobe koje u prve dvije do tri nedjelje imaju jaku glavobolju moraju da dođu na pregled“. On dodaje da i tačkasti krvni podlivi na koži mogu da ukazuju na sinovensku trombozu. Ali niko ne mora da se uplaši ako ima dvočasovnu glavobolju, naročito kod promjene vremena.

Za 2,7 miliona vakcinisanih ovom vakcinom druga doza je na redu početkom maja. Šta je sa mlađima koji su već primili vakcinu? Stalna komisija za vakcinisanje je u saopštenju za medije najavila da će objaviti preporuke i za takve slučajeve do kraja aprila.

Send this to a friend