Medicina

BBC: Ljudi imaju holivudsku vjeru u vakcinu, pitanje je da li ćemo je uopšte dobiti

ilustracija

Prošlo je nešto više od šest mjeseci otkako je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila dolazak novog virusa globalnim hitnim stanjem. Tog dana krajem januara bilo je ukupno oko 10.000 slučajeva koronavirusa i umrlo je nešto više od 200 ljudi. Svi umrli bili su iz Kine. Od tada su se sviijet i naši životi duboko promijenili.

Kako stojimo u borbi između ljudskog roda i koronavirusa?

“I dalje smo usred ubrzavajuće, intenzivne i vrlo ozbiljne epidemije”

Ako uzmemo planetu u cjelosti, stanje nije baš najbolje, piše BBC.

U cijelom svijetu do sada je bilo 19 miliona potvrđenih slučajeva zaraze i oko 700.000 mrtvih. Na početku pandemije bile su potrebne sedmice da bismo došli do 100.000 zaraženih, a sada se takvi brojevi bilježe svakih nekoliko sati.

“I dalje smo usred ubrzavajuće, intenzivne i vrlo ozbiljne epidemije koja postoji u svakom dijelu svijeta”, rekla je za BBC dr Margaret Haris iz SZO.

Iako se radi o jednoj pandemiji, priče su različite. Uticaj Covida 19 širom svijeta je različit i lako je postati slijep za realnost van granica svoje zemlje.

Ali jedna činjenica objedinjuje svakoga, bilo da živi u amazonskoj prašumi, neboderima Singapura ili ulicama Velike Britanije u kasno ljeto: ovo je virus koji uživa i cvjeta kroz bliski ljudski kontakt.

Što smo više zajedno to se virus lakše širi

Što smo više zajedno lakše će se širiti. Tako je danas, tako je bilo i kad se virus prvi put pojavio u Kini.

Ovo središnje načelo objašnjava situaciju gdje se u svijetu nalazi i diktiraće našu budućnost.

To načelo stoji iza velikog broja slučajeva u Latinskoj Americi, trenutnom epicentru pandemije, i porasta u Indiji.

Ono objašnjava zašto Hongkong drži ljude u karantinskim uslovima ili zašto južnokorejske vlasti nadziru lične bankarske račune i telefone.

Ono ilustruje zašto Evropa i Australija balansiraju između potpunog zatvaranja i suzbijanja bolesti. I zašto pokušavamo da pronađemo novo normalno umjesto starog.

“Ovaj virus kruži cijelom planetom. Pogađa svakog od nas. Prelazi s čovjeka na čovjeka i ukazuje da smo svi povezani. Ne radi se samo o putovanjima nego i o razgovorima i zajedničkim trenucima, to je ono što mi ljudi radimo”, rekla je za BBC dr Elizabeta Gropeli sa Univerziteta Sent Džordž u Londonu.

Čak i jednostavne radnje poput zajedničkog pjevanja šire virus. Virus se pokazao nezgodnim za praćenje, zato što kod nekih izaziva blage ili nikakve simptome, ali zato druge ubija ili šalje u prenatrpane bolnice.

“Ovo je savršeni pandemijski virus našeg vremena. Živimo u vrijeme koronavirusa”, kaže dr Haris.

Kako je Novi Zeland uspio?

Tamo gdje je postignut uspjeh, to se dogodilo zbog prekidanja mogućnosti da se virus širi s jedne osobe na drugu. Novi Zeland je privukao najviše pažnje. Tamo su rano reagovali dok je u zemlji bilo tek nekoliko slučajeva. Novi Zeland je proglasio potpuno zatvaranje, zatvorio granice i sada jedva da ima poneki slučaj koronavirusa. Život se uglavnom vratio u normalu.

Ispravni temeljni koraci pomogli su i siromašnijim zemljama. Mongolija ima najdužu granicu s Kinom, gdje je pandemije počela. Zemlja je mogla biti teško pogođena. No od januara nije bilo nijednog slučaja koji bi zahtijevao intenzivno liječenje. Do danas je Mongolija imala samo 293 potvrđena slučaja i nijednog preminulog.

“Mongolija je napravila dobar posao s vrlo ograničenim resursima. Tamo su se izolovali slučajevi, identifikovalii kontakti i potom izolovali ti kontakti”, kaže profesor Dejvid Hejman s Londonskog fakulteta higijene i tropske medicine.

Mongolija je takođe brzo zatvorila škole, ograničila međunarodna putovanja i brzo započela promovisanje nošenja maski i pranje ruku.

Šta su postigli Tramp i Bolsonaro?

S druge strane, tvrdi prof. Hejman, “neadekvatno političko vođstvo” sputalo je mnoge zemlje u kojima su javnozdravstveni lideri i politički lideri imali poteškoća u komunikaciji. Američki predsjednik Donald Tramp i glavni američki stručnjak za zarazne bolesti Entoni Fauči očito ne samo da ne razmišljaju slično nego često i potpuno različito tokom pandemije.

Brazilski predsjednik Žair Bolsonaro pridružio se protivnicima zatvaranja, skupovima i opisao virus kao “malu gripu” te još u martu proglasio pandemiju gotovo završenom.

Umjesto toga, samo u Brazilu je 2,8 miliona ljudi zaraženo i više od 100.000 umrlo.

Međutim, zemlje su se odbranile od virusa, uglavnom kroz bolne mjere i po privredu razarajući karantin, ali otkrivaju da virus nije nestao i da se ponovo širi kad se mjere ublaže te da je normalnost još prilično daleko.

“Takve zemlje otkrile su da je teže izaći iz lokdauna nego ući i njega. Nije se razmišljalo o tome kako ćemo koegzistirati s virusom”, kaže dr Gropeli za BBC.

Australija pokušala da prekine potpuno zatvaranje, pa ga brzo vratila

Australija je jedna od zemalja koja je pokušala izaći iz zatvaranja, ali savezna država Viktoria je trenutno u vanrednom stanju.

Melburn se vratio u potpuno zatvaranje početkom jula, ali kako se zaraza širila, tako je morao uvoditi još strože mjere. Sada tamo postoji noćni policijski čas, a ljudi mogu da se kreću samo u krugu od pet kilometara od svojih domova.

Evropa se takođe otvara, ali Španija, Francuska i Grčka imale su najveći broj slučajeva u jednoj sedmici. Njemačka je prvi put u tri mjeseca prijavila više od 1.000 slučajeva u jednom danu.

Nošenje maski, nekada neobično, sada je uobičajeno u Evropi, a na tome insistiraju čak i neka kupališta. Kao upozorenje svima nama, treba reći da prethodni uspjesi nisu sigurnost za budućnost.

Hongkong je dobio pohvale za reakciju na prvi talas koronavirusa, a sada su barovi i teretane ponovno zatvoreni, a tamošnji je Diznilend uspio da ostane otvoren manje od mjesec dana.

“Napuštanje zatvaranja znači povratak starom načinu života. To je novo normalno. Ljudi nisu sasvim shvatili poruku”, naglasila je dr Haris.

Stopa smrtnosti u Africi je znatno niža, zašto?

Pozicija Afrike u borbi protiv koronavirusa ostaje otvoreno pitanje, nastavlja BBC.

Tamo je zabilježeno više od milion zaraženih. Nakon uspješnog početka, Južna Afrika izgleda loše i ima većinu svih slučajeva na kontinentu.

Ali relativno malo testova znači da slika nije kristalno čista. A tu je i zagonetka oko znatno niže stope smrtnosti u Africi u poređenju s ostatkom svijeta.

Evo nekih objašnjenja zašto je tako:

1. ljudi su bitno mlađi, prosječna starost u Africi je 19 godina, a covid 19 je smrtonosniji kod starijih;
2. drugi koronavirusi su češći i mogu pružiti određenu zaštitu;
3. zdravstveni problemi bogatijih zemalja, poput gojaznosti i dijabetesa tipa 2, koji povećavaju rizike kod kovida 19, u Africi su rjeđi.

Neke su zemlje inovativne u pristupima. Ruanda je koristila dronove za isporuku ljekova bolnicama i objavu ograničenja vezanih za koronavirus.

Dronovi su čak korišćeni u otkrivanju i hvatanju osoba koje su kršile pravila. Međutim, kao i u djelovima Indije, jugoistočne Azije i šire, pristup čistoj vodi i sanitarnim objektima ometa sprovođenje jednostavnih smjernica o pranju ruku.

“Postoje ljudi koji imaju vodu za pranje ruku i oni koji nemaju. To je glavna odrednica prema kojoj možemo podijeliti svijet. I veliko je pitanje kako će ove polovine kontrolisati virus ako ne budemo imali vakcinu”, rekla je dr Gropeli.

Pa kad će sve ovo biti gotovo?

Već sad postoje tretmani ljekovima.

Deksametazon, inače jeftini steroid, pokazao se spasonosnim za neke od najslabijih pacijenata. Ali to nije dovoljno da bi se spriječila smrt svih pacijenata od covida 19 ili ukinule sve restrikcije.

Pomno će se u sljedećim mjesecima pratiti situacija u Švedskoj kako bi se vidjelo je li njena strategija dugoročno isplativa. Švedska nije imala zatvaranje, ali je dosad imala bitno višu stopu smrtnosti od svojih komšija, nakon što nije uspjela zaštititi korisnike domova za starije.

Uopšteno, svjetske nade da će se život vratiti u normalu vezane su za vakcinu.

Imunizacijom ljudi razbila bi se mogućnost virusa da se širi. Trenutno šest vakcina ulazi u treću fazu kliničkih ispitivanja.

Radi se o kritičnoj fazi u kojoj se otkriva djeluju li zapravo vakcine koje smatramo obećavajućima. Posljednja prepreka takođe je i tačka na kojoj mnogi ljekovi padaju.

Zdravstveni radnici i dalje naglašavaju da je i dalje pitanje hoćemo li, a ne kad ćemo dobiti vakcinu.

“Ljudi imaju holivudsku vjeru u vakcinu, misle da će naučnici riješiti stvar. U dvosatnom filmu kraj dođe prilično brzo, ali naučnici nisu Bred Pit, ne mogu zaraziti sebe i reći da ćemo svi biti spašeni”, zaključila je dr Margaret Haris.

7

avatar
1000
4
3
0
 
7
MiroslavThorNarcis ZgubidanŽakNjegoš
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Thor
Gost
Thor

Pa zar nije doktorka Sarah Gilbert bas juce za BBC rekla da je vakcina zvanicno usla u trecu fazu ispitivanja na vise od 250.000 Britanaca, i da se rezultati ocekuju za 3-4 nedelje. Da vec nakon nekoliko sedmica od primanja prve doze 5-og Jula, gotovo svi volonteri javili su da nemaju nikakvih nusefekata. Isto tako kazala je da ova vakcina… Više »

Narcis Zgubidan
Gost
Narcis Zgubidan

Ovo je treći svjetski rat,ali sad smo svi na jednoj strani,i ne baš uiagrani,ali za neprijatelja to ne važi,ete kako je uigran.

Miroslav
Gost
Miroslav

Kamo sreće da smo svi na jednu stranu. Čim prodje ovo, opet ćemo se medjusobno svadjati. Ljudska priroda je totalno nesavršena i čovjek se ne trudi biti human, već sve više liči na životinju.

Žak
Gost
Žak

Samo vi vjerujte u Holivud, to će vas spasiti. Neka Superžena naučnik

So & TEKILA
Gost
So & TEKILA

počet ću da vjerujem u zavjere.
treba li sad da nas ubijate u pojam da nema vakcine pa da vas molimo da nam prodate vakcinu kada se svečano pojavi????!!!!

Sunce s juga
Gost
Sunce s juga

Sve sto su objavili eto se ostvaruje …Mislim na teoreticare zavjere
Poceh im sve vise vjerovati ..

Njegoš
Gost
Njegoš

Pa i nema vakcine, još uvijek, ne brojim onu rusku kojom je dr vučić izliječio preko 4000 za noć prije izbora, jer tu imaju samo rusija i dr vučić 😂😂😂😂

Send this to a friend