Još uvek nije jasno koliko nas štite antitijela nakon primanja vakcine i opravka od koronavirsa. Naučnici kažu: od šest mjeseci do nekoliko godina. Sigurno je jedino da će oni sa slabim imunitetom i stariji morati da se vakcinišu na svakih šest mjeseci. Zbog toga su ispitivali načine koji bi mogli da stvore nepobediv imunitet.
To je neophodno zbog toga što njima poslije tog perioda nivo antitijela toliko opadne, da je zaražavanje gotovo izvjesno. Ipak, sa druge strane postoje oni sa jakim imunim sistemima, koje će vakcina znatno duže štititi.
Ono što je trenutno poznato jeste da vakcinisani ljudi koji su preležali infekciju imaju posebno visok nivo antitijela. Istraživanje na Univerzitetu Rokfeler u Njujorku dokazalo je ovu hipotezu, piše njemački portal Bild.
Takođe je utvrđeno i da je organizam onih koji su vakcinisani i trećom dozom otporan na sve varijante korone. Za sada je registrovano 20 mutacija. Vrlo je vjerovatno da će ova posebno efikasna antitela djelovati protiv svih varijanti virusa koje će se pojaviti u budućnosti.
“Antitijela mutiraju baš kao i virusi. Sve dok su virus ili antigen u tijelu, ćelije optimizuju antitijela. Prevladavaju najjači i najefikasniji” rekao je imunolog prof. Dr. Andreas Radbruč.
“Taj proces je tipičan za antivirusne procese. Imuni sistem isprobava, da tako kažem, koje je antitijelo najbolje. Razlika između „oporavljenog“ i „vakcinisanog“ je u tome što kod onih koji su se oporavili, antitela djeluju protiv čitavog virusa ili različitih struktura virusa“.
Između ostalog, protiv nukleoproteina. Pošto se tokom vakcinacije ubrizgava samo plan proteina šiljaka, ljudi koji su vakcinisani razvijaju samo antitijela protiv ovog proteina. To je dovoljno za zaštitu od koronavirusa.
Čini se da antitijela sa većom i vjerovatno dugoročnom fleksibilnošću opstaju nakon kombinacije infekcije i vakcinacije, stoga je oporavak kombinovan sa vakcinacijom idealan.
Da li može obrnuto? Moglo bi se reći da ne, jer vakcina sama po sebi stvara nivo antitijela koji je dovoljan da zaštiti tijelo od virusa, tako da, sve i da se čovek zarazi virus se u njemu ne razvija, tako da organizam nema potrebu da stvara antitijela koja bi se borila sa njim.
Ipak, ova teorija nije dokazana, te i naučnici sa Univerziteta Rokfeler naglašavaju da još nijesu uspjeli da odgovore na ovo pitanje o obrnutoj kombinaciji.
Sa druge strane, prof. Dr. Piter Kremsner, virusolog sa Univerzitetske bolnice u Tubingenu, smatra da bi zaraza nakon vakcine doprinijela jačanju imunog sistema.
„Vjerovatno je da će infekcija nakon vakcinacije pojačati i ojačati specifični imunološki odgovor“, objašnjava on.
Međutim, on ne želi da kaže da bi vakcinisane osobe trebalo namjerno da se zaražavaju. Piter takođe naglašava da se to ne odnosi na sve.
„Još uvijek nema podataka koji pokazuju da bi infekcija nakon vakcinacije dovela do boljeg imuniteta od onog koji bismo dobili vakcinacijom trećom dozom. A i zvuči suludo da neko želi namjerno da se zarazi kako bi bio zdraviji” zaključuje on.
