Farmaceutske firme objavljuju obećavajuće rezultate ispitivanja svojih kandidata za vakcinu protiv kovida 19. Ostaje pitanje: da li imuni sistem ljudskog tijela podstaknut vakcinom može da pruži trajnu zaštitu?
Vijesti bude nadu: kandidat firme Moderna i u Britaniji već odobrena vakcina Bajontek-Fajzer, navodno nudi više od 90 odsto zaštite od kovida 19. Vakcina britansko-švedskog farmaceutskog koncerna AstraZeneka štiti najmanje 70 odsto. Sve nade su usmjerene u to da će vakcine u dogledno vrijeme spriječiti širenje korona-virusa i obuzdati pandemiju. Pitanje je, međutim, koliko dugo ljudsko tijelo zadržava zaštitu od virusa?
Još nema dugoročnih studije, pa nema ni odgovora na to pitanje. Dosadašnje studije, naime, trajale su samo po nekoliko mjeseci. Prema nedavno objavljenom istraživanju kalifornijskog Instituta za imunologiju La Hola, najmanje pet mjeseci nakon pojave simptoma moglo se dokazati postojanje antitijela i takozvanih T-ćelija – a to su dva glavna oružja odbrambenog sistema ljudskog tijela. Studija je objavljena u takozvanom preprint-obliku, dakle još nije prošla provjeru nezavisnih stručnjaka.
Antitijela i T-ćelije
Tomas Jakobs sa hamburškog instituta za tropsku medicinu „Bernhard Noht“, smatra da su to ohrabrujući podaci. On posebno izdvaja dvije stvari: u studiji postoji takozvani „sterilni imunitet“ koji zavisi od velikog broja neutralizujućih antitijela. Ako postoji mnogo takvih antitijela, ona uništavaju virus prije nego što on prodre u ćelije. Pritom bi efikasna vakcina čak mogla da izazove i bolji odgovor antitijela nego prirodna reakcija.
Uz to, pokazuje se da više mjeseci postoje i T-ćelije, limfociti odgovorni za imunitet ćelija. Na osnovu toga može se očekivati slabljenje simptoma oboljenja od kovida19, objašnjava Jakobs. Takav klinički imunitet omogućava da oboljeli imaju samo blage simptome, kao kod prehlade. I iako se za sada ne može govoriti o trajnom sterilnom imunitetu izazvanom vakcinom. rezultati preprint-studije kalifornijskog instituta su ohrabrujući, smatra Jakobs.
U jednoj drugoj studiji nedavno je objavljeno da se postojanje T-ćelija moglo dokazati i šest mjeseci nakon infekcije virusom Sars-CoV-2. „To su obećavajuće vijesti. Ako prirodna infekcija virusom može da izazove tako snažan odgovor preko T-ćelija, to možda znači da bi vakcina mogla da postigne isto“, piše Fiona Vat, predsjednica britanskog Savjeta za medicinska istraživanja u članku objavljenom u stručnom časopisu „The BMJ“.
Nada u dugotrajni imunitet
Karsten Vacl, imunolog na Lajbnicovom institutu za istraživanje rada pri Tehničkom univerzitetu u Dortmundu, podsjeća na to da je kod drugih korona-virusa, koji izazivaju obične prehlade, čovjek od novog oboljenja zaštićen prosječno do godinu i po dana. Ali, prirodna infekcija ne može se porediti sa vakcinisanjem, jer odgovor imunog sistema nakon vakcinisanja bude mnogo djelotvorniji, kaže Vacl. „Nadamo se da imunitet izazvan vakcinom traje znatno duže“.
Da li je za imunitet važno postojanje antitijela ili T-ćelija ili mješavina te dvije stvari? To za sada još ne može da se kaže, odgovara Vacl. A i Imunolog Jakobs dodaje: „Sterilni imunitet vjerovatno zavisi prije svega od velikog broja neutralizujućih antitijela, dok težina razvoje infekcije zavisi od T-ćelija. Zato ne možemo reći da je nešto od toga važnije, a nešto manje važno“, ukazuje Jakobs.
Imajući u vidu osjetljive, rizične grupe, kao što su osobe u staračkim domovima, važno je imati vakcinu koje razvija sterilni imunitet njegovatelja, dakle onih koji intenzivno rade s rizičnim grupama, kaže Tomas Jakobs. Oni će vjerovatno morati češće da se vakcinišu. „Za ostale ljude, za široke slojeve društva, klinički imunitet bi vjerovatno bio dovoljan.“
Možda će biti neophodno redovno vakcinisanje
Osim toga, trenutno još nije jasno da li će vakcina da štiti i od prenošenja virusa na druge osobe. „Kada postoji jak odgovor antitijela, vjerovatnoća prenošenja virusa veoma je mala“, kaže Jakobs. Ali, kod kliničkog imuniteta mogao bi i dalje da postoji rizik od prenošenja virusa na druge osobe. O tome bi tek trebalo da budu sprovedene dalje studije.
Sve u svemu, zaključuje imunolog Vacl, vakcina bi se najprije postarala za smirivanje situacije. „Čak i ako zaštita traje samo dvije godine, ljudi mogu ponovo da se vakcinišu“, kaže njemački imunolog. To bi ljudima išlo na živce, ali bi bilo sprovodljivo. Virus Sars-CoV-2 bio bi još jedan od uzročnika bolesti protiv kojeg moramo redovno da se vakcinišemo. „Ali ne bismo više imali pandemiju“, naglašava njemački imunolog.
