Medicina

New York Times: Kolektivni imunitet nemoguć? Očekuje se i ludnica svakih par godina

Foto: EPA

Početkom pandemije, dok su vakcine za koronavirus još uvjek bile samo daleka želja, pojam ‘kolektivni imunitet’ označavao je kraj. To je bila tačka kada će dovoljno ljudi biti zaštićeno od virusa kako bismo se mogli riješiti patogena i vratiti normalnom životu, piše “New York Times”.

Sada je više od polovine odraslih u SAD-u vakcinisano s najmanje jednom dozom. No, dok dnevne stope vaksinisanja padaju, među naučnicima i stručnjacima za javno zdravstvo postoji široko prihvaćen konsenzus da prag kolektivnog imuniteta nije dostižan – barem ne u doglednoj budućnosti, a možda i nikada, navodi NYT.

Umjesto toga, naučnici zaključuju da će virus, umjesto dugo obećavanog potpunog nestanka, postati prijetnja kojom se može upravljati, ali koja će nastaviti kružiti Sjedinjenim Državama još godinama, i dalje uzrokujući hospitalizacije i smrtne slučajeve, ali u mnogo manjim brojevima.

Koliko manjim, ne može se reći jer to dijelom zaisi i od toga koliko se ljudi širom svijeta vakcinisati i kako se razvija sam koronavirus. Već je sada jasno da se virus prebrzo mijenja, nove se varijante prelako šire, a vakcinisanje se odvija presporo da bi kolektivni imunitet uskoro mogao bio postignut.

Kad je novi koronavirus počeo počeo da se širi Amerikom i ostatkom svijeta početkom 2020. godine, postajalo je sve jasnije da će jedini izlaz iz pandemije biti da određeni broj ljudi stekne imunitet – bilo prirodnom infekcijom ili vakcinisanjem – kako bi virus ostao bez ljudi koje može da zarazi. Koncept postizanja imuniteta krda (još jedan naziv za kolektivni imunitet) postao je implicitni cilj u mnogim zemljama, uključujući Sjedinjene Države.

Rano je procijenjeno da je ciljani prag imuniteta krda oko 60 do 70 odsto populacije. Većina stručnjaka, uključujući dr Faučija, očekivala je da će ga SAD moći postići kad vakcine budu dostupne.

No kako su se vakcine razvijale, a distribucija povećavala tokom zime i u proljeće, procjene praga počele su rasti. To je zato što su se početni proračuni temeljili na zaraznosti izvorne verzije virusa. Prevladavajuća varijanta koja sada kruži Sjedinjenim Državama, nazvana B.1.1.7 i koja je prvi put identifikovana u Britaniji, zaraznija je za oko 60 posto, piše NYT, iako postoje izvještaji koja sugerišu da je zaraznost barem upola manja.

Kao rezultat toga, stručnjaci sada računaju prag imuniteta krda od najmanje 80 posto. Ako se razviju još zaraznije varijante ili ako naučnici utvrde da imunizovani ljudi i dalje mogu prenijeti virus, proračun će se morati ponovno revidirati prema gore.

Krajnji se cilj promijenio, ali najhitniji izazov ostaje isti: nagovoriti što veći broj ljudi da se vakciniše.

Postizanje visokog nivoa imuniteta u populaciji ‘nije poput pobjede u trci’, rekao je dr Mark Lipšič.

“Morate taj nivo imuniteta nastaviti da održavate i nastaviti vakcinisati da biste ostali iznad tog praga.”

Skepsa prema vakcinama među mnogim Amerikancima i nedovoljna distribucija u nekim skupinama – među beskućnicima, radnicima migrantima ili nekim ne-bijelim zajednicama – postizanje tog cilja učiniće vrlo izazovnim. Neki stručnjaci vjeruju da bi obavezna vakcinacija samo pogoršala taj stav.

Iako djeca šire virus manje učinkovito nego odrasli, svi su se stručnjaci složili da bi vakcinisanje djece takođe bilo važno za smanjenje broja slučajeva kovida. Dugoročno gledano, javni zdravstveni sistem takođe će morati da vodi računa o bebama, djeci i odraslima koji su u grupi s većim rizikom.

Na putu prema ovoj dugoročnoj viziji još uvjek postoji uznemirujuć scenario.

S vremenom, ako se ne zaštiti dovoljno ljudi, mogu se razviti vrlo zarazne varijante koje mogu probiti zaštitu od vakcina, ljude smjestiti u bolnicu i dovesti ih u opasnost od smrti.

“To je scenario iz noćne more”, rekao je Džefri Šaman, epidemiolog sa Univerziteta Kolumbija.

Koliko su česte i koliko su ozbiljne te “probojne” infekcije, može da odredi i hoće li Sjedinjene Države uspjeti da zadrže nisku stopu hospitalizacija i smrtnih slučajeva ili će se zemlja svakih nekoliko godina naći u “ludnici”, rekao je.

“Mislim da će zdravstveni radnici uočavati nove varijante i zapitati se: ‘Šta rade? Za šta su sposobne?’ Možda se šira javnost neće zbog toga više brinuti, ali mi medicinari ćemo morati”, zaključio je dr Šaman.

Send this to a friend