Šta je viralno opterećenje i zašto ugrožava zdravstvene radnike

Uprkos zaštitnoj odjeći i maskama, ljekari, sestre i drugi zdravstveni radnici izgleda da su skloniji da se zaraze od drugih ljudi, a vjerovatnije je i da dobiju veoma težak oblik bolesti. Ali zašto oni toliko oboljevaju?

Viralno opterećenje

Eksperti kažu da je glavni dio objašnjenja za ovo količina virusa kojoj su bili izloženi.

Nakon što virus uđe u tijelo, on okupira ćelije i pravi kopije samog sebe. Ove kopije se narednih dana množe, tako da pacijent ima više virusa u sebi. Hiljade ljudi zaraženi su koronavirusom, a sve je veći broj izvještaja o zdravstvenom osoblju koje je preminulo.

Veće viralno opterećenje – kako je ova koncentracija poznata – znači da je vrlo vjerovatno da će težina svake bolesti biti veća, a pacijent skloniji tome da bude visoko zarazan.

“Što je više virusa u meni, veća je vjerovatnoća da ću prenijeti svoj virus na vas”, rekla je za BBC Njuznajt profesorka Vendi Barkli, sa Odjeljenja za zarazne bolesti londonskog Imperijalnog koledža.

Ljekari i sestre često su u veoma bliskom kontaktu sa ljudima koji su teško zaraženi i nose mnogo virusa u svom tijelu, što znači da su izloženi veoma visokim dozama virusa.

Jedan pacijent na kom se vršio operativni zahvat u bolnici u Vuhanu, u Kini, zarazio je 14 zdravstvenih radnika još prije nego što je prvi put dobio temperaturu, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji SZO.

“Vaš imuni sistem, čak i ako ste zdrava osoba, ima velike poteškoće da se izbori sa svim tim virusima”, kaže profesorka Barkli.

“Količina virusa kojima se zarazite gotovo sigurno određuje ravnotežu u toj borbi, u ratu koji se vodi između virusa i imunog sistema vašeg tijela. Ukoliko, na primjer, zarazite eksperimentalne modele životinja različitim dozama virusa, vidjećete da su životinje koje se zaraze veoma visokom dozom one koje će biti najbolesnije”, dodaje ona.

Kako Kovid-19 ulazi u vaše tijelo

Ukoliko osoba ima virus Kovid-19, on bi mogao da se zadrži u gornjem respiratornom traktu, spreman da se prenese dalje disanjem ili kašljanjem.

“Svaki put kad dišemo ili govorimo, mi izbacujemo kapljice koje su nastale u našim nosevima i grlima, i one izlaze u vazduh”, rekla je profesorka Barkli za Njuznajt.

Neke od tih kapljica padnu i na zemlju i kontaminiraju površine. Zato nam se stalno govori da držimo odstojanje i peremo ruke.

Ne zna se tačno koliko čestica neko mora da unese u sebe prije nego što se razboli.

“Kod influence, koja je virus o kom mnogo znamo, dovoljne su tri čestice da izazovu infekciju. Taj broj još ne znamo za Sars-CoV-2, ali mogao bi da bude veoma mali”, rekla je profesorka Barkli.

Rizik prve linije fronta

I dalje ne znamo tačno koliko loše stalna izloženost virusu može da utiče na zdravstvene radnike koji se nalaze na prvoj liniji fronta.

Ali podaci iz epidemije SARS-a 2002-2003. godine sugerišu da su 21 odsto slučajeva bili medicinski radnici, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji SZO.

Slični obrasci javili su se kod onih koji njeguju pacijente sa Kovidom-19.

U Italiji, više od 6.200 onih koji su bili pozitivni na testiranje na virus bili su zdravstveni radnici.

U Španiji se procjenjuje da je 6.500 ljudi ili 12 odsto slučajeva zaraženih bilo medicinsko osoblje.

A početkom marta je Kina procijenila da je zaraženo oko 3.300 njihovih zdravstvenih radnika.

To znači da su negdje između četiri i 12 odsto potvrđenih slučajeva zdravstveni radnici.

Jedan britanski generalni direktor sistema zdravstva rekao je za BBC da je u nekim oblastima u ovoj zemlji i do 50 odsto bolničkog osoblja odsutno zbog bolesti.

A ako se mjere zaštite od virusa raspadnu, bolnice bi mogle da postanu prava žarišta virusa.

Ljekari su za BBC ispričali kako su pokušali da prije vremena puste kućama pacijente neoboljele od Kovida, u pokušaju da ih zaštite od toga da i oni budu zaraženi.

Slaba zaštita

Ova potencijalna veza sa izloženošću razlog je zašto su zdravstveni radnici u više zemalja bijesni zato što nemaju pristup ličnoj zaštitnoj opremi.

U Francuskoj su ljekari tužili državu zbog, tvrde oni, njene nesposobnosti da pojača proizvodnja zaštitnih maski, što njih čini ozbiljno ugroženima.

Ljekari i sestre u Zimbabveu stupili su u štrajk protestujući zbog manjka lične zaštitne opreme dok zemlja ulazi u tronedjeljnu izolaciju u pokušaju da spriječi dalje širenje virusa.

U Velikoj Britaniji, Nil Dikson, generalni direktor britanske organizacije zdravstvenih radnika, kaže da je nedostatak zaštitne opreme ozbiljno narušio samopouzdanje lekara i sestara.

Iako je britanska vlada počela da koristi vojsku da bi podijelila milione maski medicinskom osoblju, „trebaće vremena da se ponovo izgradi to samopouzdanje”, smatra Dikson.

“Drugi problem je što se proizvodnja ove opreme uglavnom nalazi u Aziji i Kini. A za Kinu će isporuka ove opreme na duže staze predstavljati popriličan izazov.”