Medicina

Stariji muškarci u najvećem riziku, a najmanje zabrinuti zbog korone

Ilustracija, foto: Pixabay

Novo istraživanje pokazalo je da su stariji muškarci, iako spadaju u najranjiviju grupu, namanje zabrinuti zbog koronavirusa i najmanje su mijenjali ponašanje usred pandemije.

Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu The Journals of Gerontology, ukazuju na to da starije muškarce treba više edukovati da bi što preciznije shvatili koliki su rizici od COVID-19.

Nakon pojave koronavirusa ustanovljeno je koje su demografske grupe najranjivije. Iako bi svi trebalo da mijenjaju ponašanje da bi se širenje virusa smanjilo, ranjive grupe moraju posebno da brinu o svom zdravlju.

Prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti CDC, u Sjedinjenim Državama je oko 80 odsto žrtava koronavirusa bilo starije od 65 godina, a među njima je najviše bilo muškaraca.

S obzirom na to, očekivalo bi se da su muškarci stariji od 65 zabrinutiji i oprezniji kad je virus u pitanju, ali naprotiv, oni su demografska grupa koja o tome najmanje brine.

Prema mišljenju dr Sare Barber, gerontologa i psihologa sa državnog Univerziteta Džordžija i autorke studije, “ne samo da stariji muškarci iskazuju manje negativnih emocija u svakodnevnom životu, oni manje brinu i imaju manje PTSP simptoma nakon prirodnih katastrofa i terorističkih napada”.

“U uobičajenim okolnostima ne brinuti previše o problemima je zapravo veoma dobro. Svakodnevica je vjerovatno mnogo svjetlija ako brinemo manje, ali kad je COVID-19 u pitanju, manje brige moglo bi da znači manje zaštitnih mjera i bihevioralnih promjena”.

Naučnici su istraživanje sproveli tako što su podijelili učesnike u dvije starosne grupe, jednu od 18 do 35 godina i drugu od 65 do 81 godine, pa su ih zamolili da odgovore na upitnik o percepciji rizika, zabrinutosti i promjenama u svom ponašanju, poput nošenja maski ili učestalosti pranja ruku u vrijeme pandemije koronavirusa.

Studija je pokazala da je većina ispitanika umjereno zabrinuta pandemijom, a 80 odsto ih je promijenilo ponašanje.

Takođe je ustanovljeno i da su stariji muškarci bili manje zabrinuti od ostalih, pa su se ponašanjem najmanje prilagođavali pojavi virusa.

Bez obzira na to, dr Barber smatra da starije muškarce ne treba podsticati na to da više brinu, jer je u takvim okolnostima “zabrinutost povezana i sa povećanim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti i lošijim mentalnim zdravljem”.

Mnogo više bi se moglo postići kada bismo starije osobe “natjerali” da bolje shvate objektivan rizik od COVIDA-19, ali i virusa uopšte, zaključila je doktorka.

Send this to a friend