Medicina

Veća opasnost od tromba poslije leta avionom nego od bilo koje vakcine

Bojan Bondžić, Foto: N1

Doktor Bojan Bondžić iz Centra za hemiju kaže, govoreći o nedoumicama vezanim za postojeće vakcine protiv kovida, da najviše naučnog materijala ima za Fajzer vakcinu, koja je i data u najvećem broju u SAD i Evropi, a da stigmatizacija AstraZenekine vakcine nije toliko opravdana koliko je prisutna na naslovnim stranama medija.

Ističe da je mnogo veća opasnost od stvaranja krvnog ugruška poslije preležanog kovida ili leta avionom, te nema nikakve dileme da li primiti vakcinu.

„Ako preležite kovid, opasnost od krvnog ugruška je 1:25.000, a primajući bilo koju vakcinu smanjujute tu vjerovatnoću 10 puta, odnosno vjerovatnoća od tromba je 1:250.000. Tako da nema nikakve dileme da li primiti vakcinu ili ne, pa i AstraZenekinu“, kaže Bondžić i dodaje da i RNK vakcine, u koje spadaju Fajzer i Moderna, takođe izazivaju ugruške, ali sa manjom vjerovatnoćom – četiri na milion.

Uporedio je stvaranje krvnog ugruška poslije primljene vakcine sa letom aviona, gdje takođe postoji ta opasnost.

„Za letove do četiri sata, vjerovatnoća od krvnog ugruška je osam u milion, preko četiri sata je 50 puta veća i iznosi 200 u milion, a preko 16 sati penje se na 800 u milion, tj. 200 puta je veća nego kad primite vakcinu“, navodi doktor.

Dodaje da najviše naučnog materijala ima za Fajzer vakcinu, koja je data u najvećem broju u SAD i u Evropi, i da za nju jedino postoje informacije i za trudnice, kao i da je više od 90.000 trudnica primilo tu vakcinu u SAD, a i Britanija ih daje ženama koje su trudne. To je i jedina vakcina koja je isptivana na mlađima od 18 godina starosti.

Sinofarm i antitijela

Kada se radi o kineskoj vakcini Sinofarm, koja se najviše daje u Srbiji, ona je prošla prvu i drugu fazu kliničkih ispitivanja, a treća je u toku u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u sklopu čega ju je primilo oko 30.000 ljudi.

Dodaje da je Srbija dobila preko dva miliona doza Sinofarma i da nisu zabilježeni neki sporedni efekti.

A na to da ima dosta pritužbi da ni posle četiri do šest nedelja od revakcinacije Sinofarmom ljudi nemaju antitijela, on kaže da antitijela nisu jedini imunološki odgovor organizma.

Podsjeća da je juče, na osnovu ispitivanja u UAE objavljeno da je efikasnost te vakcine 93 odsto, ali kada se radi o zaštiti od teških i srednje teških efekata kovida, ona iznosi između 95 i 100 odsto.

Dodaje da je Institut za primjenu nuklearne energije (INEP) iz Zemuna radio studiju koja je pokazala da se dvije nedjelje posle revakcinacije kod starijih od 80 godina dešava da nisu stvorili antitijela, a u UAE su uveli i treću dozu.

Na pitanje koliko traju antitijela, on kaže da se nada da će u predstojećem periodu biti više studija na tu temu, i da se za Fajzer planira revakcinacija nakon 12 meseci, „i vjerovatno će poslije toga zaštita trajati duže, možda i nekoliko godina“.

„Opasnost je uvijek od mutacije virusa i nastanka novih varijanti, tako da će treća doza morati malo da se promijeni ili ne, vidjećemo“, kaže doktor Bondžić.

Opasnosti od vakcina

A da li ima opasnosti od vakcina, što muči mnoge građane, on navodi da je odbor koji savjetuje britansku vladu o vakcinama saopštio da „na svakih 20 vakcina koje se daju u domovima za stare vi spašavate jedan život, na svakih 160 vakcina za one starije od 80 godina vi spašavate život, a na svakih 1.000 vakcina u grupi od 60-80 godina starosti, spasili ste jedan život. Kod mlađih od 60 godina na svakih 50.000 vakcina spašavate jedan život“.

„To je dovoljna argumentacija da ljudi prime vakcinu, plus što izbjegavaju dugoročne efekte kovida, a tako spasavamo i one koji ne mogu da se vakcinišu i oslobađamo bolničke kapacitete, da bi mogli da se liječe i ljudi koji nemaju kovid“, zaključuje Bondžić.

Send this to a friend