Prva plutajuća vjetrenjača postavljena je kod sjeveroistočne obale Škotske. Revolucionarna tehnologija omogućiće skupljanje energije vjetra u dubokim vodama, piše BBC.
Plutajući vjetropark Hajvind postavljen je probno, a obezbijediće struju za 20.000 domova.
Proizvođač Statoil očekuje da će energija iz turbine biti jednaka, ili će nadmašiti trenutni prinos. Nadaju se profitu, posebno u Japanu i na zapadnoj obali SAD, gdje ima dubokih voda.
Za sada je jedna džinovska turbina već postavljena na mjesto, dok još četiri čekaju u norveškom fjordu. Iako su ove turbine sada skupe, Statoil vjeruje da će se troškovi drastično smanjiti u budućnosti.
Prva plutajuća vjetrenjača, uključujući elisu, visoka je 175 metara. Teška je 11.500 tona. U kućište postavljeno iza elise mogu stati dva autobusa na sprat. Svaka elisa duga je 75 metara, što je skoro dužina krila “erbasa”. Turbine mogu da funkcionišu u vodama dubine do kilometar.
Iz Statoila navode da elise imaju revolucionarni softver, koji drži kulu uspravnom zatežući elisu da ublaži pokrete vjetra, talasa i struja. Projekat Hajvind sprovodi se u saradnji sa firmom iz Abu Dabija “Masdar”.
Plutajuće turbine mogu postaviti novu granicu u polju energetike, ukazuje BBC, dodajući da naučnici upozoravaju da su investicije u dodatne nove tehnologije hitno potrebne kako bi vlade smanjile emisije štetnih gasova.
Tako se to radi u svijetu, struja iz obnovljivih izvora. Niko vise ne gradi hidrocentrale, utice na ekosisteme bez mi da bi par ljudi imalo koristi
Hidrocentrale spadaju u obnovljive i ekolosje izvore energije, za razliku od termoelektrana i nuklearnih centrala. Hidrocentrale regulisu i protok vode i cine ga ravnomjernijim tokom citave godine, a pomazu i pri navodnjavanju. Nekada su sela pravima “mocila” gdje se akumulirala voda, radi efikasnijeg navodnjavanja.