Društvena mreža Google+ 2. aprila prestaje da postoji, piše BBC.
Pokrenuta je 2011. kao konkurencija Facebook-u i Twitter-u i predstavljala je četvrti pokušaj Google-a da napravi društvenu mrežu.
Međutim, platforma nije uspjela da pridobije korisnike.
Analitičari su joj već krajem 2011. pisali čitulje, ali je Google odluku o gašenju mreže najavio tek nakon otkrića problema sa podacima 2018. godine.
Šta je bio Google+?
Google+ je pokrenut u junu 2011. godine najprije samo za određene korisnike, a tek krajem te godine postao je otvoren za sve.
Imao je mnoge karakteristike tipične za društvene mreže, sa mogućnošću objavljivanja fotografija i ažuriranja statusa.
Ključne karakteristike ove mreže bile su mogućnost sortiranja prijatelja u „krugove” i mogućnost grupnih video poziva na „hengautu”.
Google je ranije saopštio da su milioni ljudi otvorili naloge nekoliko nedjelja od pokretanja.
Problem je bio što je tu mrežu koristilo samo nekoliko ljudi.
Šta je krenulo po zlu?
„Google+ je od prvog dana predodređen na propast”, kaže Met Navara, konsultant za društvene mreže.
„Problemi sa nezgrapnim i promjenljivim korisničkim interfejsom, koji je kaskao u odnosu na gigante poput Facebooka, nepovezano korisničko iskustvo i glasine o unutrašnjim neslaganjima oko toga kako će se koristiti Google+, sve je to uticalo na platformu”, kaže on.
Google+ je primjenjivao stroga pravila o pravom imenu i nije dozvoljavao upotrebu pseudonima, često nedozvoljavajući pristup ni drugim uslugama poput Gmaila.
Brisao je i profile brendova i kompanija.
Kompanija je kasnije saopštila da je to bila greška i odlučila je da firmama ipak omogući Google+ profile.
Šta je Google onda uradio?
U nastojanju da poveća broj korisnika, Google je mrežu „integrisao” u druge servise poput Gmaila. Zatim je 2013. godine, pustio pipke oko YouTube-a.
Nakon spajanja, svako ko je htio da komentariše objave na YouTube-u, morao je da ima nalog na Google+.
Ovaj potez naišao je na bijes uspješnih jutjubera, koji su smatrali da se njihov uspjeh koristi u borbi za opstanak mreže.
I korisnici koji su aplikacije skidali sa Google play store-a morali su da imaju naloge na Google+.
Izgledalo je kao da je mreža živa, pošto su komentari sa YouTuba i ocjene aplikacija na Google play prodavnici automatski postavljani na nju.
Google se hvalio da platforma ima 500 miliona korisnika – ali koliko ih je bilo?
„Gledam profile ljudi koje sam pozvao da naprave naloge i vidim da je njihovo prisustvo u rasponu od oskudnog do nepostojećeg”, napisao je dopisnik BBC-ja Rori Kelen-Džouns 2011. godine.
„Veliko je pitanje da li će 750 miliona ljudi koji trenutno koriste Facebook i 100 miliona koji imaju naloge na Twitter-u odlučiti da se preseli – ili da im je potrebna još jedna društvena mreža u životu.”
Šta je ubilo Google+?
U aprilu 2014, osnivač Google+ Vik Gundotra napustio je kompaniju i promjene su se dogodile brzo.
Uspješne usluge – poput hengauta – odvojene su od Google+ i pokrenute kao posebne.
Google je zatim razdvojio Google+ i od YouTube-a i Google play-a, na oduševljenje proizvođača video klipova i aplikacija.
Naredni pokušaj privlačenja korisnika dogodio se 2015. godine, ali je i on bio bezuspješan.
Na kraju, otkrivena su dva slučaja povrede zaštite podataka, što je bilo ključno za odluku o gašenju platforme.
Google je 2018. godne priznao da su zbog grešaka u softveru privatni podaci 52 miliona korisnika bili dostupni drugim organizacijama.
