Društvena mreža koju koristimo kako bismo čestitali rođendane i prikupili bodove za igrice, utiče na ishode izbora? Deset godina ranije, više bismo bili zabrinuti za pojedinačne korisnike i njihove aktivnosti na mrežama nego da nam neko sistematski može prikupljati podatke i koristiti ih u svrhe kontrole tržišta. Ipak, 2019. ćemo završiti sa saznanjem da se svaki naš korak na internetu, svaki share, like i svaki link koji smo podijelili pomno bilježi.
Početkom 2010. godine, vjerovatno nismo očekivali da ćemo 2020. godinu započinjati uz gotovo svakodnevno korištenje termina poput post istine, algoritama, influensera, niti da će selfie biti riječ godine Oxford rječnika 2013. godine. No ovi termini, baš poput korišćenja naših podataka sa interneta, današnja su stvarnost.
Iako su pametni telefoni razvijeni ranije, prije deset godina krenuli smo da nosimo ‘mini kompjutere’ sa aplikacijama u našim džepovima. Neke od njih, poput Instagrama i Ubera pokrenuti su 2010. godine. Od tada, piše Wall Street Journal, Instagram aplikacija preuzeta je više od 2,7 milijardi.
Kraj 2010. godine dočekali smo sa Markom Zakerbergom, osnivačem Facebooka kao osobom godine Time magazina. No 2019. godina biće zapamćena i kao godina kada je Zakerberg svjedočio pred američkim Kongresom zbog planova pokretanja vlastitog finansijskog eko sistema zasnovanog na Facebook digitalnoj valuti Libra. Tome je prethodilo i svjedočenje iz 2018. godine zbog uloge koju je Facebook imao u skandalu Cambridge Analytica sa podacima miliona korisnika.
U 2010. godini WikiLeaks je postojao par godina, tek će te godine objaviti najznačajnije dokumente. U međuvremenu, njegov osnivač Džulijan Asanž će 2020. godinu dočekati u zatvoru.
Pored brojnih pogodnosti i klikom dostupnih brojnih servisa, napredaka u telekomunikacijskom sektoru, vještačkoj inteligenciji, razvoj interneta donio je probleme dezinformacija, botova, prikupljanja podataka i algoritama koji nam nameću proizvode, sadržaje i informacije na osnovu istih tih podataka koje mreže prikupljaju.
Na koji način su tehnološka dostignuća, razvoj društvenih mreža i internet tehnologija u posljednjih deset godina uticali na razvoj društva?
Društvene mreže kao alat za širenje dezinformacija
Tijana Cvjetićanin iz udruženja građana ‘Zašto Ne’ koje vodi i platformu za otkrivanje problematičnog sadržaja na internetu ‘Raskrinkavanje.ba’ navodi kako su upravo brojne ‘farme portala’ nastale u proteklih deset godina te da je, kada se radi o ‘njihovom procvatu’ bila presudna nevjerovatna popularnost Facebooka na ovim prostorima.
“Glavna je razlika u tome da su društvene mreže, u našem kontekstu je to prvenstveno Facebook, u međuvremenu prepoznate kao jedan od moćnijih i efikasnijih ‘alata’ za širenje dezinformacija, bilo da se radi o političkoj propagandi ili naprosto o zarađivanju na senzacionalističkom pseudonovinarstvu”, smatra Tijana Cvjetićanin.
Facebook koji se posljednjih godina suočava sa kritikama jer je omogućio drugim kompanijama pristup podacima svojih korisnika, takođe pruža niz načina da se ljudima predstavi manipulativni sadržaj.
“Moj utisak je da su društvene mreže negativno uticale i na neke druge procese, recimo, ‘antivakcinacijske’ kampanje svoj su najveći zamah imale upravo na Facebooku i upravo se na ovoj mreži godinama gradila priča o navodnim pogubnim efektima vakcinacije koja je na koncu rezultirala epidemijama morbila i izgubljenim životima, ne samo kod nas nego i šire”, napominje Cvjetićanin.
Postoji stvarnost i postoji Instagram stvarnost
No nije samo Facebook doživio transformaciju u odnosu na ono na šta su njihovi korisnici navikli. Društvene mreže, smartphone aplikacije, promijenile su način na koji djelujemo u svakodnevnom životu.
“Od načina na koji naručujemo i plaćamo prevoz, kupujemo, preko komunikacije do konzumacije sadržaja. A i naša očekivanja, kao korisnika, veća su no ikada. Za sve to možemo zahvaliti eksploziji i razvoju pametnih telefona i njihovih mobilnih aplikacija – da nije bilo njih, danas ne bi bilo Ubera, Netflixa, Facebooka, Instagrama i svih onih drugih servisa koje danas koristimo svakodnevno”, navodi Mia Biberović, izvršna urednica i partnerka Netokracije, medija koji svakodnevno prati kako tehnologija utiče na društvene pojave.
Ipak možda najveću promjenu doživio je Instagram, nekada platforma za dijeljenje fotografija sa jednostavnim filterima, danas predstavlja cijeli jedan eko sistem koji utiče na tržište, razmjenu informacija među mlađom publikom kao i na odabir zanimanja.
Početkom 2012. godine Mark Zakerberg kupio je tu aplikaciju za milijardu dolara. Poređenja radi, 2014. godine je chat aplikaciju WhatsApp platio 19 milijardi.
“Nakon toga je Instagram postupno dobijao sve veći doseg, sve više alata, došao je i algoritam prikaza sadržaja, a nakon što je Facebook bezuspješno pokušavao kupiti Snapchat, koji je očito smatrao vrlo vrijednim i zanimljivim servisom (2013. je ponuđeno 3 milijarde dolara za njega), i nakon što je nekoliko puta pokušavao da lansira klona te društvene aplikacije (2012. je lansirana aplikacija Poke za slanje nestajućih poruka, a 2014. Slingshot, obje danas ugašene), Facebook je jednostavno najvažnije opcije koje nudi Snapchat, poput privatnog dopisivanja i nestajućeg sadržaja u pričama, ponudio kroz – Instagram”, kaže Biberović, uz pojašnjenje da je nakon toga Instagram preuzeo značajan dio korisnika Snapchata ali i Facebooka.
“No, ne treba zaboraviti ono na čemu je Instagram nastao. Na filterima za obradu, odnosno, uljepšavanje fotografija, kasnije i video snimaka. I treba je gledati kroz te filtere. Istraživanja pokazuju da on (uz YouTube) može biti poguban za samopouzdanje, posebno osoba u razvoju, jer se, prateći tamošnji sadržaj, konstantno, nesvjesno, upoređujemo sa savršenim slikama koje nam se serviraju, a samim time i životima osoba koje su te slike objavile”, dodaje Biberović.
“Jer danas, izgleda, postoji stvarnost i postoji Instagram stvarnost, samo još moramo shvatiti i prihvatiti da to nisu iste stvari – daleko od toga.”
Influenser – nekadašnja osobina, današnje zanimanje
U Bloombergovom tekstu koji govori o tome kako je Instagram promijenio način na koji kupujemo, autorka Sara Halcak navodi da je ova platforma promijenila cijelu korisničku kulturu.
“S obzirom na to da svi danas žive svoje živote kroz kamere, Instagram je odigrao ključnu ulogu u promjeni izgleda ali i prirode proizvoda koje ljudi kupuju kao i fizički prostor u kojem kupuju.”
Iako su uticajne osobe postojale i ranije, Instagram je, pored promjene tržišta stvorio i ‘influensere’.
“Uticajnost se do sada koristila kao osobina, kao epitet, danas se koristi kao zanimanje, kao imenica – on ili ona je ‘influenser’, uticajna osoba. I tačno znamo što to znači kad to izreknemo!”, kaže Biberović.
Influenseri, prvenstveno na Instagramu, koriste svoj uticaj kako bi publici plasirali sadržaj i određene poruke, koje u saradnji sa raznim kompanijama mogu biti i sponzorisane.
“Time uticajna osoba zarađuje i nije ni čudno što je to postalo zanimanje”, kaže Biberović.
Biti influenser na mrežama, Instagramu, YouTube-u ili nekoj drugoj, nije više rezervisano za slavne osobe, te svako danas može okupiti zajednicu oko sebe.
“Nije ni čudno što mnogi mladi danas ističu upravo to kao željenu ‘karijeru’ budućnosti, na zgražavanje mnogih koji pripadaju starijim generacijama. To, to je realnost”, napominje Biberović.
Društvene mreže svele su se na Facebook i Instagram
Činjenica je da početkom 2010. većina korisnika mreža nije bila svjesna poslovnih modela koje oni nude. No, kako smatra Đorđe Krivokapić, suosnivač Share Fondacije i asistent profesor na Univerzitetu organizacionih nauka u Beogradu, 2010. je i perspektiva bila drugačija jer smo mislili da ulazimo u sferu oslobođenog društva, naročito u kontekstu slobode izražavanja i širenja informacija na slobodnim platformama na kojima nema političkog uticaja.
“Nekada smo vjerovali da će na internetu cvjetati hiljadu cvjetova i da ćemo birati alate i platforme i okruženja u kojima radimo i gdje će svako moći da napravi svoj svijet. Međutim kako su u ovoj dekadi godine prolazile tako smo zapravo pali na sve manji i manji broj centara informisanja i platformi, u smislu da su se sve društvene mreže svele na Facebook i Instagram, da su se svi pretraživači sveli na Google i čitav niz njegovih usluga i te centralizovane prostore na koje smo upućeni željeli to ili ne kada hoćemo da dobijemo informacije iz svog okruženja”, pojašnjava Krivokapić.
On takođe naglašava da smo krajem decenije krenuli da razumijevamo da je svaki naš korak praćen.
“Razlika u tome je što je privatnost 2010. bila u fokusu najprije kao prijetnja nekoj bezbjednosti svakog od nas zato što nismo bili sigurni sve te servise koje koristimo ko će preuzeti i na kraju zloupotrijebiti naše podatke, plašili smo se same zloupotrebe, dok se danas plašimo onoga što se čini kao sasvim legalna upotreba naših podataka, dakle strah nije u tome da neko krši neka pravila uzima naše podatke i zloupotrebljava naše podatke, već da je neko dobio preveliku moć usljed toga što je, da kažemo, stekao pravo da koristi naše podatke da vrši analize i da onda rezultate tih analiza prodaje najrazličitijim akterima na tržištu”, kaže Krivokapić.
Etički aspekti korištenja podataka korisnika će nastaviti da budu predmet debate i narednih godina.
No pored izazova privatnosti na internetu, “influence” kulture, neuspjeha u regulaciji botova, “lažnih vijesti” i dezinformacija, u 2020. godinu ulazimo sa iščekivanjem uspostavljanja 5G mreže, veće implementacije vještačke inteligencije i deep learninga, interneta za pametne uređaje ali i nastavka borbe za veću sigurnost i privatnost. Ako aplikacije i opcije da možemo imati brojne servise uz samo jedan klik obilježili prethodnih deset godina, naredne će nam, najvjerovatnije pokazati kakvu ulogu u društvu će imati vještačka inteligencija.
