Po predviđanju međunarodne organizacije za migracije Ujedinjenih nacija, zbog posljedica suša, poplava, požara i gladi povezanih s klimatskim promjenama, do 2050. godine će između 25 miliona i milijardu ljudi biti prisiljeno da napusti svoje domove. I svi će morati negdje otići, upozoravaju naučnici u časopisu Science.

Najizglednije je da će se raditi o oko 200 miliona ljudi, prenosi časopis.

Ovaj ogromni globalni egzodus može se ostvariti na dva načina: ili ćemo se odlučiti za haotičan masovni bijeg kojim će se kazniti siromašni dio svijeta ili će to biti put do pravednijeg i održivijeg novog svijeta.

Grupa međunarodnih naučnika koji se zalažu za zaštitu životne sredine smatra da je jedini način kojim se može izbjeći prvi scenarij – na vrijeme započeti planiranje neizbježnog “povlačenja” iz priobalnih gradova, prenosi portal Live Science.

“Suočeni s globalnim zagrijavanjem, porastom nivoa mora i klimatskim ekstremima koji pokazuju tendenciju jačanja, više ni ne postavljamo pitanje hoće li se neke zajednice morati povući iz priobalja da bi se spasile i izbjegle materijalnu štetu, već zašto, gdje, kada i kako će se realizovati povlačenje”, napisali su autori rada.

Već bismo se trebali početi povlačiti iz priobalnih područja

Oni vjeruju da bi povlačenje iz priobalnog područja moglo biti prilika za revitalizaciju zajednica i preraspodjelu bogatstva na održiviji način. To bi mogla biti i prilika da se subvencionišu nove škole, bolnice i da se osigura povoljniji smještaj u sigurnijim regijama u unutrašnjosti, umjesto preduzimanja zakasnelih koraka u rizičnim područjima, poput izgradnje skupih zaštitnih zidova blizu mora da bi se zaštitile zajednice čije su gradove i ranije opustošile snažne oluje.

“Na Grenlandu već ima dovoljno leda koji bi nivo mora mogao povećati za 7,6 metara, što bi moglo biti razarajuće za priobalna područja širom planete”, kazao je CNN-u NASA-in oceanograf Josh Willis.

“Već bismo se trebali početi povlačiti iz priobalnih područja jer ćemo se suočiti s toliko izgubljenih metara u idućem vijeku ili dva”, dodao je on.

NASA možda posjeduje plan o ponovnom slijetanju na Mjesec, no sve se više pažnje posvećuje istraživanju planete i priprema se za ono što nam slijedi. To i nije toliko neobično s obzirom na činjenicu da se na Grenlandu u jednome jedinom danu otopilo čak 12,5 milijarda tona leda.

Ovogodišnji 2. avgust ušao je u istoriju kada je riječ o gubitku ledenih površina, a sve je posljedica velikog talasa vrućine koji je pogodio Sjedinjene Države i Evropu.

U malom grenlandskom selu Kulusuni NASA je postavila bazu za svoj naučni program te istražuje u kolikoj mjeri temperatura vazda utiče na otapanje ledenjaka, ali i na koji način to utiče na sve topliji okean koji led otapa odozdo.

Promjene na Grenlandu utiču na cijelu planetu

Promjene na Grenlandu utiču na cijelu planetu jer milijarde tona leda koje se ondje otapaju podižu razinu mora u Australiji, Aziji, Europi i u Sjedinjenim Državama. Willis podsjeća da nas sve povezuje isti ocean.

Dodatni problem predstavlja činjenica da su naučnici na jednom od najvećih grenlandskih ledenjaka, Helheimu, primijetili ‘jezero’, a ustanovilo se da je cijeli ledenjak okružen toplom vodom, što nije zabilježeno nikada ranije. Naravno, ta će pojava ubrzati njegovo otapanje.

Helheim je u proteklih nekoliko godina privukao veliku pažnju upravo zato što je izgubio kilometre leda. Samo toekom 2017. godine izgubio je površinu od tri kilometra, a prošle je godine otkrivena ‘santa’ koja se odvojila od ledenjaka.

I premda se evakuacija priobalnih zajednica ugroženih klimatskim promjenama neće dogoditi tako brzo, jedini način da se pripremimo za neizbježan globalni izazov je započeti planirati već sada. Odlazak od kuće nikada nije jednostavan, no uz dovoljno istraživanja, ulaganja i strateškog razmišljanja to i ne mora nužno biti katastrofa.