Tehnologija mobilnih mreža podataka pete generacije je od same najave njenog uvođenja okupila veliki broj protivnika, kao i raznih teoretičara zavjera. Izgleda da, ipak, nisu baš sve optužbe na račun 5G tehnologije bile bez osnova.
Američka Federalna komisija za avijaciju (FAA) podržala je zahtjeve većine domaćih aviokompanija da se odgodi pokretanje rada 5G baznih stanica u blizini aerodroma. U nekim slučajevima, poput aerodroma u Denveru, pitanje je da li će ovakva mreža uopšte i zaživjeti.
Teorije zavjere i brzo preuzimanje filmova
5G tehnologija, tj. mobilne mreže pete generacije najavljivane su još od 2014. godine. 5G je nasljednik 4G i 3G standarda, a po načinu rada je najsličniji 4G EV-DO (Evolution Data) mrežama. 5G mreže su trebale (zapravo, tek treba) da donesu brzine prenosa podataka od 50 Mbps (megabita u sekundi) pa sve do teorijskih jedan Gbps. Najbrža verzija 5G standarda se naziva ‘milimetarskim talasima’ (millimeter waveband). Mobilni operateri mogu koristiti i nekoliko baznih stanica koje emituju signal na susjednim frekvencijama, te na taj način dostići i brzine od čak četiri Gbps.
Ipak, do sada su instalirane 5G mreže srednjeg opsega, sa frekvencijama ispod šest GHz. Ovakve mreže mogu prenositi dosta manje podataka od milimetarskih, do 400 Mbps, ali se zato njihov domet i stabilnost signala uvećavaju i nekoliko puta. U SAD-u i nekim djelovima Evropske unije biće korišćena i treća verzija 5G standarda, tzv. ‘C-band (n78 waveband)’. Za manje naseljena područja, sa malim brojem korisnika postoji i 5G ‘male snage’ (low band spectrum) koji ima daleko najveću pokrivenost signalom, uz korišćenje samo nekoliko baznih stanica. Već se radi i na unapređenom 5.5G standardu, koji će u svom radu koristiti značajno manje energije, te imati uniformniju pokrivenost signalom, naročito u velikim gradovima, i omogućavati brzine prenosa podataka i do 20 Gbps.
Veliki svjetski operateri su još 2018. godine počeli sa instalacijom prvih 5G baznih stanica, a njihovo šire uvođenje je krenulo u martu 2019. Propagandni slogani su obećavali “preuzimanje filmova u 4K rezoluciji za manje od minute”, te pristup naprednim mobilnim uslugama, kao što su konferencijska veza visokog kvaliteta (HD conferencing), preuzimanje i igranje igrica sa velikim brojem online učesnika (MMo) i to sve na smartfonu, dok ste u pokretu. Takođe, bilo je planirano i uvođenje 5G “at home” usluga, koje je trebalo da bude sljedeći korak u odnosu na optičke kablove, te omogući slične napredne usluge unutar domova – paralelno gledanje više 4K video streaming izvora na pametnim TV uređajima, korišćenje velikog broja Internet of Things (IoT) smart uređaja, poput zvučnika sa ugrađenim digitalnim asistentima, a sve to dok se preuzimaju velike količine podataka u pozadini, ili se arhiviraju vaši podaci u “online cloud”.
Suviše dobro da bi bilo istinito
Ako je sav ovaj marketing djelovao “suviše dobro da bi bio istinit” – to je zbog toga što je zapravo i bilo tako. Bukvalno od prve nedjelje rada 5G mreža pojavili su se neočekivani problemi. Prvi problem, prisutan i danas, je to što ovakve usluge rijetko kome trebaju. Naime, većina mobilnih operatera internet pristup naplaćuje po tzv. flat sistemu – imate određeni količinu gigabajta, obično na mjesečnom nivou, i kada ih potrošite, dalje plaćate podatkovnu vezu skuplje. 5G bi efektivno “ubio” ovaj koncept, pa bi podaci bili ili izuzetno skupi (zbog prenosa ogromnih količina gigabajta) ili bi pak operateri ovakav brz internet praktično “poklanjali”.
Postavilo se i pitanje – ko preuzima toliko filmova u pokretu? Servisi za gledanje video sadržaja, poput Netflixa ili Hulua imaju optimizaciju sadržaja shodno brzini internet pristupa (dynamic download), pa korisnici rijetko preuzimaju cijele filmove na svoj uređaj. Čak i kada to čine, filmovi i serije su u fajlu koji nije veći od nekoliko gigabajta.
Kod igranja online video igrica ispostavilo se da 5G signal, kojim nisu pokriveni cijeli gradovi, ima kašnjenje od osam do 12 milisekundi, ali u stvarnom životu, ovo ide i do 40 milisekundi, što je primjetno u igranju igara. U slučaju tzv. ‘handovera’ – prelaska sa 5G na sporiji 4G signal, ovo kašnjenje ide i do 300 milisekundi.
Prilično nesavršena tehnologija
I testovi mnogih stručnjaka u stvarnom životu, unutar gradova, hotela ili kafića su pokazali da je 5G za sada prilično nesavršena tehnologija: dok korisnik stoji u mjestu, a uređaj ima dobar signal, brzina prenosa je odlična. Međutim, čim korisnik krene u šetnju ili vožnju unutar vozila, kvalitet veze drastično pada, a sa njom i brzina prenosa podataka.
IT stručnjak Bojan Savić kaže da se sa uvođenjem 5G standarda “stidljivo” krenulo i u regionu.
“Postoji po nekoliko 5G baznih stanica u glavnim gradovima u regionu, ali je to mnogo više u marketinške svrhe nego što je to neki znak ozbiljne smjene tehnologije. Operateri znaju da je slaba kupovna moć stanovništva dominantan faktor, te se zbog toga ne kreće u masovnu zamjenu baznih stanica. Bazne stanice za 5G su izuzetno skupe, te se ovakva investicija ne može isplatiti na kraći rok”, ukazuje Savić.
Takođe, dodaje, “potrebno je i da korisnici masovnije usvoje 5G smartfone, koji su i dalje skupi”.
“Budući da još uvijek nema pravih smartfona sa 5G mogućnostima, a pristupačnom cijenom – većina uređaja su i dalje iz klase iznad 500 eura, uz samo poneki model sa cijenom od oko 300 eura”, objašnjava Savić.
Novi problemi za aviokompanije
Aviosaobraćaj je od početka pandemije koronavirusa bio bukvalno desetkovan. Putnici su bili neodlučni da koriste duže letove, ne znajući kako se virus širi unutar (često pretrpanih) aviona. Da bi umirili putnike, aviokompanije su uvele nove mjere, obično smanjujući broj ljudi u avionu za trećinu, što je posljedično uticalo i na zaradu.
Treba reći i da su aviokompanije već godinama na lošem glasu, kako zbog bezbjednosti letova, tako i zbog loše hrane i drastičnog skoka cijena karata nakon 2013. godine. Skandal sa avionima Boeing 737 Max je samo doprinio daljem padu povjerenja putnika.
Prije tri godine sve 737 Max letjelice u svijetu su bile prizemljene, zbog fabričke greške u računaru aviona. Ova greška je dovela i da pada dvije letjelice, u Indoneziji i Etiopiji. Pad u Etiopiji je doveo do pogibije svih 346 putnika i članova posade. Zbog ovoga, Boeing je morao da u potpunosti promijeni komponente i softver u računaru za navođenje (MCAS), a nakon toga pod lupu su stavljeni i slični sistemi u avionima drugih proizvođača. Procjenjuje se da je ova greška koštala svjetsku avioindustriju više od 50 milijardi dolara u posljednje tri godine.
I upravo je uvođenje tzv. ‘C-Band’ 5G signala ponovo obnovilo strahove o prestanku rada vitalnih računara i uređaja u putničkim avionima. Još nazvan i n78 standard, C-Band funkcioniše na frekvenciji od 3,5 GHz, a na sličnim frekvencijama rade i mnogi od uređaja u avionima. Postoje i slične tehnologije n77 i n79, a često se sve tri koriste na istoj baznoj stanici, kako bi se osigurala bolja pokrivenost za što veći broj korisnika.
Samo jedna greška dovoljna za katastrofu
Američke aviokompanije su za sada uspjele da izdejstvuju odgađanje početka rada 5G mreža kompanija Verizon i AT&T. Početak rada je prvobitno bio planiran još za mart prošle godine, pa je nakon toga odgođen za kraj decembra. Glavni problem je taj što bi mnogi avioni mogli da “pojačaju” ovakve signale prilikom uzlijetanja ili slijetanja, jer se šuplji trup aviona ponaša kao rezonantna kutija za signal. Ovo utiče na rad DF-GC sistema (računara za navođenje), a moglo bi da utiče i na elektroniku za upravljanje poletno-sletnim elementima.
Inženjeri zaduženi za održavanje aviona navode da bi samo jedna greška u DF-GC računaru prilikom slijetanja bila dovoljna za katastrofu – avion bi sletio prevelikom brzinom i udario prednjim dijelom u pistu (nosedive effect). I Američka unija pilota (APA) je spremna na generalnu obustavu rada ako federalna agencija FAA ne nađe rešenje za rad 5G mreža u blizini aerodroma.
Sve ovo ponovo dovodi avioindustriju na “rub istrebljenja”. Većina kompanija se bori sa nedostatkom osoblja, kao i nedostatkom putnika na mnogim letovima. Otkazivanje novih letova ili prizemljenje letjelica bi značilo i gubitak desetina, pa i stotina hiljada putnika samo u ovoj godini, što bi sasvim sigurno dovelo do bankrota nekoliko kompanija. American Airlines, Spirit Air, Delta i JetBlue već procjenjuju da će do kraja ljeta ove godine imati pad broja putnika od najmanje 23 odsto.
