Muzika film i TV Zašto je Asteriksa dobro čitati i danas?

Asteriks i Obeliks: 60. godina priče o junacima iz galskog seoceta

Strip o Asteriksu i Obeliksu, kojeg su 1959. godine stvorili scenarista Rene Gošini i crtač Albert Uderzo je postao jedan od najpopularnijih evropskih, satiričnih stripova u istoriji devete umjetnosti.

Šest decenija duga tradicija priča o junacima iz 50. godine prije nove ere, u nepokornom galskom selu u Rimskom carstvu, nastavlja se i dalje, samo što sada epizode stvaraju scenarista Žan-Iv Feri i crtač Didier Konrad. Kroz strip “Asteriks” je obrađeno mnogo društveno-političkih tema i aktuelnih zbivanja, piše portal Stripblog.in.rs.

Prema riječima strip autora Dragana Lazarevića koji je svoje strip uspjehe doživio u Francuskoj, Asteriks je nesumnjivo jedna od najupečatljivijih pojava u evropskoj, a sigurno i svjetskoj devetoj umjetnosti. To je jedan od stripova koji bi trebalo da bude uvršten u obaveznu literaturu svakog čovjeka koji sebe smatra intelektualcem našeg vremena.

“Nakon 60 godina, međutim, i Asteriks je poprilično drugačiji… neki će reći, “a zar godine ne utiču na sve nas?” Ali, radi se o jednoj suštinskijoj promjeni. Podijelio bih, i ne samo ja, sagu o Asteriksu na dva ključna perioda: Gošinijevski i post-Gošinijevski. Prvi je veličanstven, vječan i neponovljiv, što dokazuje upravo: post-Gošinijevski period. Rene Gošini, neprevaziđeni scenarista Asteriksa, ali i autor i pisac mnogih drugih remek-djela stripa, kao što su Talični Tom, Iznogud, Umpah Pah, da samo njih pomenem, je toliko snažnim pečatom obilježio serijal o Asteriksu, da je sve nakon njegove iznenadne smrti, 1977. godine, samo blijeda sjenka i pokušaj ”surfovanja” na staroj slavi, na razrađenim upečatljivim i karakternim likovima, na jasno uspostavljenim odnosima, kako među samim Galima u njihovom selu, tako i odnosu tih nepobjedivih Gala prema Rimljanima, morskim gusarima ili svim ostalim sa kojima se susreću u toj pedesetoj godini prije Hrista, kada je cijela Galija bila okupirana – “Cijela”, govori za Strip Blog autor Dragan Lazarević.

Ono što Lazarević smatra za prokletsvo prevelikog uspjeha je što neminovno podliježe komercijalizaciji. Današnji teror novca i tržišta su nemilosrdni, i ne mare za umjetnost, ljepotu, vrijednosti… ništa nije bitno osim profita, treba isisati svaki dinar, odnosno euro, iz uspješnog ”projekta”, pa dokle god to trajalo. Nije to ništa novo u svijetu stripa, pa i drugih umjetnosti, i on to negdje razumije, ali mu je žao što novonastala djela, nisu ni prinijeti onima koja su ga oduševljavala, inspirisala i učinila da i sam, još od ranog djetinjstva, čitajući Asteriksa, poželi da se bavi ovom predivnom profesijom.

“Zbog svega rečenog, kad govorim o Asteriksu, uglavnom govorim o tom prvom, Gošinijevskom periodu, ovog nesumnjivo veličanstvenog djela u svjetskoj umjetnosti. Pored inteligentnog, ponekad prefinjenog, ali veoma često direktnog humora, mnoštva alegorija, u stripu o Asteriksu je sveprisutna i satira koja ni u jednom trenutku ne narušava osnovni tok priče, već naprotiv često doprinosi produbljivanju same teme scenarija, i naravno kritika je prije svega ovog našeg, savremenog društva kroz nadahnuto i suptilno transponovanje u situacije, okolnosti i odnose tadašnjeg Rimskog carstva. Asteriks nije slučajno postigao uspjeh kod svih uzrasta, kod djece, omladine, ali i njihovih roditelja. Ta višeslojnost svake priče, u kojoj svako može da pronađe humor ”za sebe” u zavisnosti od svog ličnog životnog iskustva, je upravo tajni recept, ne druidovog čarobnog napitka već nevjerovatnog uspjeha ovog stripa”, kaže Lazarević.

Asteriks je preveden na preko 100 svjetskih jezika i prodat u 370.000.000 primjeraka. U svakom od tih prevoda Asteriks, iako galski junak, zasijao je u punom sjaju svojom univerzalnom porukom, privrženosti vrijednostima slobode, samosvojnosti, hrabrosti i nepokornosti jačem – pogotovo ako je taj jači, nepravedan.

“Sve ove vrijednosti su čitaoci bez ikakvog problema prepoznali kao svoje od iskoni, utkane u svoje gene, potvrđene svijetlim primjerima iz naše istorije, i s toga, nije slučajno Asteriks, odmah po prvom objavljivanju na ovim prostorima, postao jedan od najpopularnijih stripova u nas. Sjetimo se samo koliko je tokom zločinačke agresije NATO-a na Srbiju korišćena upravo hrabrost i nepokornost galskog seoceta u totalnom okruženju rimskih legija, kao direktan pandan situaciji u kojoj smo se mi tada nalazili napadnuti od najmoćnije svjetske Imperije i njenih podrepaša. Nepokorni Gali, u prerađenim isječcima iz stripa o Asteriksu, zamijenjeni su tom prilikom Srbima, i sličnost je bila prosto frapantna. Strip kao što je Asteriks treba čitati i danas, u stvari ponajviše danas, kada je karikiranost realnih odnosa u društvu u kojem živimo, ali i u cijelom svijetu oko nas, došla do tačke apsurda ravne onoj, maestralno proročki opisanoj u ovom karikaturalno-humorističkom, vječnom i nadahnutom remek djelu devete umjetnosti”, smatra Lazarević.

Send this to a friend