Glumac i režiser gotovo nikada ne govori o supruzi Maji s kojom je 23 godine u braku i mada se osjeća mladim u duši, svjestan je odgovornosti koju ima kao glava porodice…
Zašto nas ne čudi izjava čuvenog glumca i režisera Dragana Bjelogrlića koji je protekle sedmice povodom 200 igranja predstave „Let iznad kukavičjeg gnijezda“ u Beogradskom dramskom pozorištu, rekao da voli da igra buntovnike? Takvog ga je publika, uostalom, upoznala još prije trideset godina kada je igrao Bobu u seriji „Bolji život“, a sve što je kasnije pokazivao kroz svoj rad, ali i djelovanje izvan scene, govorilo je da iz tog lika nikada nije sasvim izašao.
Beskrajno šarmantan u svom nastupu, Bjela, koji je baš nedavno proslavio 56. rođendan, i danas ima energiju jednog takvog mladića, ali je kanališe na sve dobre načine koje je mogao da smisli, kroz producentsku djelatnost, ljubav prema režiji, glumi u filmu i serijama, a eto, na veliko zadovoljstvo pozorišne publike, i prema daskama koje život znače, iako više nema dovoljno vremena za njih.
“Nemam ambicija da režiram u pozorištu. Za nov angažman treba da se pojavi dobar tekst”, poručio je Bjelogrlić novinarima i time ipak demantovao da će se dublje okrenuti pozorišnoj umjetnosti.
Pa ipak, mladić je ostao i kada se posvećuje stvarima koje nisu vezane za umjetnost. Na prvom mjestu, ljudi iz njegovog bliskog okruženja navode da je veoma privržen svojoj supruzi Maji, kojoj je neizmjerno zahvalan što je podigla njihovo dvoje djece, ćerku Miu (23) i sina Alekseja (19). Maju je upoznao prilikom zajedničkog snimanja jedne reklame za namještaj, budući da se ona tada bavila manekenstvom, a vjenčali su se prije 23 godine. Ubrzo se okrenula poslu prevodioca sa diplomom Filološkog fakulteta, ali Dragana je zadivilo koliko je posvećena građenju njihovog porodičnog života.
“Mislim da duže mogu da izdržim pod vodom nego kod kuće”, rekao je jednom Bjela, a to možda najbolje opisuje koliko Majin zadatak nije bio nimalo lak. Ipak, glumac nikada nije zaboravio važnost porodice, pa zbog nje danas primjećuje razliku u odnosu na dane mladosti.
“Godine nose sto problema, a jedan od osnovnih jeste to što sebi mnogo toga zamjerate. Vidite koliko imate godina, a ništa niste naučili. S godinama, imate i odgovornost prema svojoj porodici, i sem ako niste sebični skot, niste vlasnik svog života sto odsto. Ne možete da eksperimentišete kao kad ste mladi. I to su kompromisi koji su neophodni”, rekao je jednom Dragan.
Danas je zadovoljan putem kojim su krenula njegova djeca. Mia je studentkinja Fakulteta političkih nauka, dok je Aleksej baš ove godine upisao glumu, zbog čega je ponosni tata bio posebno srećan. Iako o porodici gotovo nikada ne govori u javnosti, prijateljima se povjerio da nije smio da se miješa u sinovljev izbor jer se i dalje sjeća sopstvenog puta, kada je poslušao oca Tomislava da treba da se bavi nekim ozbiljnijim poslom, poput građevine ili arhitekture. Oca je, nažalost, izgubio sa osamnaest godina zbog čega njemu i bratu Goranu koračanje u odrasli život nije bilo lako, a ubrzo se ipak vratio umjetnosti bez koje, kako je mnogo kasnije rekao, ne može da zamisli život.
Aleksej je tako, pored pauza u fudbalskim treninzima kojima je takođe posvećen, učestvovao na snimanju Bjeline serije „Žigosani u reketu“, a reditelj se tada našalio da „mali mora da zaradi za džeparac“. Iako o djeci nikada ne govori, jednom se požalio da ćerki nije znao šta da kaže kada mu je rekla da ne vidi razloge da ostane u ovoj zemlji.
Dragan će naredne sedmice predstaviti drugu sezonu svoje veoma popularne serije „Sjenke nad Balkanom“.
