Protiv rediteljke Dane Budisavljević, hrvatska nevladina organizacija Hrvatski svjetski kongres podnijela je krivičnu prijavu tvrdeći da je u njenom filmu “Dnevnik Diane Budisavljević” prikazala “niz neistina i laži”.
Rediteljka je za Večernje novosti rekla da nije upoznata sa prijavom, niti da će na te tvrdnje da odgovara, jer smatra da se Hrvatski svjetski kongres promoviše napadom na nju.
“Za tu “krivičnu prijavu” Hrvatskog svjetskog kongresa ne znamo ni kome je podnijeta, ni šta znači. Nećemo reagovati, jer mislimo da se radi o promociji te institucije”, kaže Dana Budisavljevic.
Sve je to krajnje nevješto sročeno, a očigledno je, kaže rediteljka, želja te organizacije da se vrši pritisak na nastavnike kako se film o Diani Budisavljević ne bi prikazivao u hrvatskim školama.
“Radi se o pokušaju zastrašivanja, ali tu “tužbu” niko nije baš uzeo ozbiljno, pa hrvatski mediji do sada o tome nisu uopšte ni pisali”, dodaje ona.
Rediteljka podsjeća da se film i dalje prikazuje u školama u kojima nastavnici sami odluče da bude prikazan i niko ne vrši pritisak na njih.
“Meni je simptomatično da ovi pritisci dolaze od ljudi iz hrvatske dijaspore, koji godinama ne žive u Hrvatskoj”, dodaje Dana Budisavljević.
U tužbi, Hrvatski svjetski kongres, koji tvrdi da je član Ujedinjenih nacija, kaže “da u filmu nije rečeno kako je Diana Budisavljevic spašavala kozaračku djecu”.
Oni čak tvrde da je ustaška vlast organizovala spašavanje djece, a da je to u filmu izostavljeno.
Rediteljki se spočitava i da je “izmišljeno nasilje policijskih agenata u stanu Diane Budisavljević”, a brani se i uloga zloglasnog zapovjednika Ustaške nadzorne službe (UNS) Eugena Kvaternika, navode Novosti, a prenosi Tanjug.
Igrano-dokumentarni film iz 2019. koji je doživio veliki uspjeh na festivalima i u bioskopima širom regiona, i bio apsolutni pobjednik Pulskog filmskog festivala, sa šest osvojenih priznanja, istinita je priča o državljanki austrijskog porijekla udatoj za ljekara pravoslavne vjeroispovijesti u Zagrebu, koja je za vrijeme Drugog svjetskog rata sigurne smrti spasila više od 10.000 srpske djece iz NDH logora.
