Muzika film i TV

Punoljetstvo “Fight club-a”: Kako je Finčerovo remek djelo postalo kult?

Ostvarenje proslavljenog režisera Dejvida Finčera “Fight club” danas je postalo punoljetno, a na današnji dan prije 18 godina je premijerno prikazan.

Ovo remek-djelo je jedan od najbriljantnijih, najcjenjenijih i najpopularnijih filmova snimljenih do sada i ne možete reći da nijeste nikad čuli za ovaj film, jer velika većina ljubitelja kinematografije to smatra bogohuljenjem najgore vrste.

“Borilački klub” se te 1999. godine pojavio sa pomiješanim ocijenama. Dok su neki kritičari bili oduševljeni, mnogi su ga loše ocijenili.

Uprkos lošim ocjenama, film je na otvaranju zaradio 11 miliona dolara i prvo mjesto na uskoj trci tog vikenda na bioskopskim blagajnama. Ipak, pao je veoma brzo sljedećeg vikenda, završeći sa zaradom od samo 37 miliona dolara u SAD. Smatran je kao neuspjeh s obzirom da je budžet bio 63 miliona, ne uključujući reklame koje bi bile dodatnih 20-30 miliona.

Osim toga, veliku zamjerku kod kritičara film je imao zbog scena eksplicitnog nasilja i zbog toga se smatra jednim od najkontroverznijih filmova 90-tih godina.

Spasenje “Borilačkog kluba” je ispalo tržište DVD-a koje je imalo veliki rast u to vrijeme, čime je stekao kultni status. Pakovanje od dva diska uobličeno sa tonskim komentarima i satima dodatnog materijala, nudilo je duboku analizu filma, pa se smatra da je DVD pomama i dovela ovaj film do kultnog statusa.

Film je vinuo u zvijezde Edvarda Nortona i Helenu Bonham Karter, a tu je i Bred Pit koji je 90-tih već tabao svoju plodonosnu karijeru glumca.

Reditelj Finčer sa glumcima Nortonom i Bred Pitom

Glavni protagonista priče je običan čovjek tridesetogošnjak nezadovljan uopšteno svojim životom, a u isto vreme ima i problema sa nesanicom. Kako bi se malo olakšao počinje da posećuje sastanke anonimnih alkoholičara, a na jednom od tih sastanaka sreće Marlu privlačnu ali propalu darkerku. Pošto se prepoznaju, sklapaju dogovor prema kome neće ići na ista okupljanja, a poslije nekog vremena postaju i ljubavnici.

U njegov život takođe “ulazi“ i Tajler Darden opušteni kul biznismen koji pravi sapun i u slobodno vrijeme se zabavlja radeći razne neugodnosti u restoranima, pozorištima i sličnim lokacijama kako bi ljudima zagorčao život. Njih dvojica ubrzo postaju prijatelji i osnivaju undergraund organizaciju takozvani „Klub boraca“, gdje se dešavaju borbe između članova.

Kroz film je prožeta i tema psihopatologije i mentalnih poremećaja od kojih glavni junak pati, kao i tema psihofizičke iscrpljenosti koja dovodi do ludila.

Osim toga, film se bavi jednom od najsavremenijih i najrasprostranjenijih pojava u svijetu kapitalizma – potrošačkim društvom i gubitkom identiteta koji je neminovan u takvom društvenom uređenju.

S obzirom da se “Fight club” može tumačiti iz mnoštva perspektiva, to je jedna od njegovih najvećih vrijednosti kao filmskog ostvarenja, a po ustaljenom mišljenju, nijeste kompletni kao filmofil dok ne odgledate ovaj ishvaljeni film sjajnog Finčera.

Send this to a friend