Muzika film i TV

Štrumfovi slave 60. rođendan, a znate li kako su nastali?

Belgija obilježava 60. rođendan štrumpfova, a glavni “krivac” za njihov nastanak te 1958. godine je strip-crtač Pjer Kulifor “Pejo”. Štrumpfovi su se prvobitno pojavili kao sporedni likovi u njegovom stripu „Johan i Pirlui“ (fr. Johan y Pirluit), smještenom u srednji vijek.

Javnost je odlično prihvatila mala plava stvorenja i tražila još njihovih avantura, pa je Belgijanac sljedeće godine uradio strip u kojem oni imaju centralnu ulogu.

Kako im je popularnost rasla, tokom 60-tih godina prošlog vijeka počelo je objavljivanje zasebne serije stripova o Štrumpfovima. Uz pomoć američke produkcijske kuće Hana-Barbera, kreirana je i sada već legendarna animirana televizijska serija.

Štrumpfovi su mala plava stvorenja koja a žive u šumi u kućicama u obliku pečuraka, na prvi pogled djeluju isto ali se po karakternim osobinama razlkuju. Veliki Štrumf je gazda i autritet u selu, Štrumpfeta je jedina dama sa naglašenim ženskim osobinama, Kefalo je štreber, Licko je onaj sa cvjetićem i ogledalom odnosno metroseksualac, a tu su i Mrgud, Munđa, Gruber, Gricko, Luftika, Gurko.

Zli junak je čarobnjak Gargamel koji ima pomićnika, mačka Azarela.

Pjer „Pejo“ Kulifor umro je 1992. godine, u 64. godini. Članovi njegove porodice uvjereni su da bi srećan i ponosan kada bi mogao da vidi da štrumfovi i dalje privlače veliku pažnju, a da broj poklonika širom svijeta i dalje raste.

Novosti – zanimljivosti:

– Pejoov sin Tjeri nedavno je izjavio u Briselu da je njegov otac oduvijek bio fasciniran gnomima i goblinima kao i da je priču smjestio u srednji vijek jer nije dobro crtao autmobile.

– Iako Štrumpfovi nikada nisu imali veze sa politikom, u jednoj priči u kojoj se sjeverni i južni Štrumpfovi svađaju oko jezika, vjeruje se da je ispričana parodija o Belgiji koja je podijeljena na valonsko francusko govorno područje i flamanski dio gdje se govori holandski jezik.

– Prema drugoj teoriji, štrumpfovsko selo je slika idealnog komunističkog društva čiji zagovornici to objašnjavaju tezom da veliki Štrumpf nosi crvenu odjeću, dok je njegov zakleti neprijatelj Gargamel, koji želi da ih pretvori u zlato, u stvari metafora za kapitalizam.

Štrumpfovi i njihova borba protiv zlog čarobnjaka Gargamela kulminirala holivudskim filmom iz 2011. godine, koji je zaradio pola milijarde dolara. Ostvarenje je imalo još dva nastavka.

Izložba “Štrumpfovsko iskustvo” u okviru “Ekspa” u Briselu trajat će do kraja januara 2019. godine. Posjetioci će moći da obiđu selo sa pečurkama ljudske veličine u obliku kućica i krenu u virtuelni obilazak šume dok taje borba protiv Gargamela.

Štrumpfovi su postali jedan od simbola koji ujedinjuju lingvistički podijeljeno belgijsko društvo, poput čokolade, vafla, piva i nacionane fudbalske reprezentacije.

Organizatori se nadaju da će u narednih pet godina izložbu postaviti u još nekim evropskim zemljama, SAD i Aziji.

Send this to a friend