Serija Nadzirači ili “Watchman”, osvojila je ukupno jedanaest Emija, od kojih je jedan za najbolju mini – seriju. Riječ je o ekranizaciji legendarne grafičke novele Alana Mura koja se bavi rasizmom u Americi. Distopijska superherojska drama u produkciji televizije HBO, bazirana na stripu.
Serija je vodila i u nominacijama, te je imala ukupno 26 nominacija na ovogodišnjoj dodjeli. Najavljivana od početka 2019. godine, kada se serija “Igra prijestola” priblažavala kraju, “Watchmen” je obećavao da će popuniti prazninu obožavatelja pomenute kultne serije i da će im pružiti novu epsku sagu o kojoj će moći danonoćno da pričaju. Režiser je Damon Lindelof, koga znamo kao autora popularnih „Lost“ i „The Leftovers“.
“Nadzirači“ je serija čija se radnja dešava u alternativnoj, savremenoj stvarnosti u SAD, u kojoj su superheroji prognani zbog svojih nasilnih metoda. Uprkos tome, neki od njih žele da dignu revoluciju, dok drugi pokušavaju da ih spriječe. Do sada je objavljena jedna sezona koja se sastoji od devet epizoda.
Reći da je Lindelof mirno mogao da osmisli „Nadzirače“ i sa saradnicima ih snimi pod sasvim drugim nazivom i tako izbjegne svaku vezu sa čuvenim stripom Alana Mura i Dejva Gibonsa bilo bi apsolutno tačno i samo malo nefer. Lindelofovi „Nadzirači“ ni na jedan suštinski način se, barem za sada, ne nastavljaju na Murovu i Gibonsovu priču.
Kritičari, koji su dali pozitivne ocjene, navode da nema suštinske sličnosti između serije i stripa. Dok se u stripu junaci prikazuju kao emocionalni nestabilni, HBO je odlučio da glavnu poruku posveti suzbijanju rasizma u Americi, stoga “Forbes” navodi da u ovom ostvarenju najviše uživaju marginalizovane grupe u SAD, koje direktno mogu da se poistovjete sa pričama super junaka.
Interesantno je da se u jednoj od epizoda pojavljuju izmišljeni lik Vil, koji je bio žrtva zlostavljanja samo zbog toga što ima drugu boju kože. Njegova supruga mu je stalno govorila da je “previše ljut”, te da treba da pronađe filter za svoju agresiju. Gledaoci s druge strane, tako nešto nisu mogli da osjete posmatrajući seriju i ovu konkretnu epizodu. U jednom trenutku, istina, Vil odlučuje da ubije članove klana koji su koristili tehnologiju za kontrolu uma nad tamnoputim Amerikancima, međutim, na emotivnom planu gledalac – superjunak, posljedica nema. Vil je i dalje divan superjunak koji se bori za pravdu.
Kritičari takođe navode da je pored teme rasizma koja je sveprisutna u seriji, prava čar serije zapravo nevjerovatan talenat koji posjeduju glumci.
Redžina King predvodi glumačku ekipu kao Andžela Abar, koja nosi dvije maske; jednu, glavne detektivke u policiji Talse i drugu, supruge i majke troje djece. Džeremi Ajrons glumi ostarjelog i uobraženog britanskog lorda, Don Džonson je Džad Kroford, šef policije u Talsi, Džin Smart je agent FBI-ja, Lori Blejk, a Tim Blejk Nelson je detektiv Uveličavajuće Staklo.
Najcjenjeniji strip – roman svih vremena
Amerika osamdesetih godina prošlog vijeka – pojava američkih superheroja izmijenila je tok svjetskih događaja: Sjedinjene Američke Države su pobijedile u Vijetnamskom ratu, Nikson je još uvijek predsjednik i hladni rat je u punom zamahu. U svom stanu u Njujorku ubijen je Edvard Blejk, penzionisani superheroj poznat pod imenom Komedijaš. Kad neko ubije jednog od njih, bivše kolege iz tima moraju to da istraže. Istraga, međutim, kreće neočekivanim tokom, a zavjera koju će otkriti izvući će na površinu njihove skrivene traume i uvrnute psihologije, da bi, na koncu, postavila pitanje gdje leži tanka linija koja razdvaja junaka od zlikovca.
Sofisticirana obrada superherojske teme u Nadziračima naišla je na nepodijeljene pohvale kritike i čitalaca širom svijeta zbog svoje psihološke dubine i realističnosti, kao i zbog filozofskih promišljanja o ljudskoj prirodi, prije svega o njenoj destruktivnoj strani i zlu. Često se kaže da su stripovi ovim naslovom konačno sazreli.
Kombinujući dodatne sadržaje najreprezentativnijih američkih izdanja (Absolute Edition i Deluxe Edition), Čarobna knjiga vam predstavlja najpotpunije izdanje Nadzirača koje se ikada pojavilo na našim prostorima.
Uz Murove detaljne opise svih glavnih junaka, propraćene skicama i crtežima, u njemu su i kod nas nikad neobjavljene bilješke, šeme i skice Dejva Gibonsa na osnovu kojih je kreirano ovo remek-djelo devete umjetnosti.
