Muzika film i TV Bomba, sto, bejzbol

Zašto je Hičkok majstor neizvjesnosti

Za Alfreda Hičkoka, koji se rodio na 13. avgusta 1899. godine, često kažu da je majstor neizvjesnosti, ali kako on postiže tenziju u svojim filmovima?

Hičkok je veliki dio uspjeha svojih filmova pripisao analogiji koju je nazvao “teorijom bombe”, opisujući razliku između šoka i neizvjesnosti u filmu.

“Četiri osobe sjede oko stola i razgovaraju o bejzbolu ili o čemu god želite. Pet minuta. Veoma dosadno. Odjednom eksplodira bomba. Ti ljudi su odletjeli u vazduh. Šta publika ima? Deset sekundi šoka. Sada, napravite istu scenu i recite publici da je bomba ispod tog stola i da će se eksplodirati za pet minuta. Pa, čitava emocija publike je potpuno drugačija, jer ste im dali te informacije”, rekao je Hičkok.

U izmijenjenoj sceni, reditelj pokaže kadrom da je bomba ispod stola, i sada gledalac ima informaciju da postoji određena prijetnja. Informacija koju gledalac takođe ima je da će eksplozija uslijediti za pet minuta. Ono što stvara tenziju je što samo gledaoci znaju da je bomba ispod stola, ali ne i likovi u filmu. Tako da kada date takvu informaciju, da je bomba ispod stola, a da za tim stolom sjede likovi i pričaju o bejzbolu, postiže se potpuno drugačija atmosfera.

Prema Hičkoku, drugi scenario je više privlačan jer publika aktivno učestvuje u sceni i želi da upozori likove koji su potpuno nesvjesni da će odletjeti u vazduh. Ono što je bilo pet dosadnih minuta razgovora u prvoj varijanti iste scene sada postaje mnogo napetije jer gledaoci iščekuju da će se desiti nešto. Tada se publika pita da li će likovi za stolom preživjeti, da li će shvatiti na vrijeme šta se dešava, da li ta bomba možda neće eksplodirati. Gledaoci se više udubljuju u scenu i aktivno razmišljaju o posljedicama i kako će to da utiče na dalji razvoj priče.

Objasnio je to kroz jednu scenu, ali način na koji komunicirate informaciju od bitnog je značaja kakav efekat ćete postići u publici.

“Ako publika nije investirana u scenu, tenzija nije moguća”, rekao je Hičkok svojevremeno.

Uzmimo za primjer dvije scene iz njegovog filma “Ptice”.

U jednoj sceni, lik Melani (koju tumači Tipi Hedren) putuje čamcem i približava se luci. Sve djeluje mirno i uobičajeno kada se odjednom galeb zaleti i povrijedi glavu glavne glumice. Toliko joj povrijedi glavu da ona počinje da krvari. Ova scena ima elemente šoka, ali nam daje i određenu informaciju. Ova scena, naravno, pažljivo je isplanirana i ovo je detalj koji moramo da zapamtimo dok pratimo film.

U drugoj sceni, protagonistkinja izlazi iz škole, sjeda na klupu i traži u torbi cigarete. A onda se iza nje pojavljuje gavran. Publika je već saznala iz scene koju smo prvo pomenuli da su ptice određena prijetnja, a Melani uopšte nije svjesna da je ptica iza nje.

Nastavlja da bezbrižno pali cigaretu dok se sve više ptica okuplja iza nje na igralištu i u brilijantnoj montaži prave se rezovi između dugih kadrova njenog lica i kratkih kadrova ptica koje se okupljaju, a svaki put njih je sve više. A onda Hičkok pravi kadar dug oko 20 sekundi sa licem protagonistkinje. Mi znamo da se ptice okupljaju, ali ne znamo u kolikoj mjeri, ne vidimo ih. U jednom trenutku, Melani primjećuje gavrana kako leti, i to samo zato što je bio u njenom vidokrugu, ona ga prati pogledom i tjera je da se okrene. Ni publika, a ni ona sama, nije svjesna opasnosti dok nam se ne pokaže da se već preko 50 ptica okupilo na igralištu.

Pogledajte tu scenu. Da li ste osjetili napetost?

2

avatar
1000
2
0
0
 
2
MajaRade007
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Maja
Gost
Maja

Genije:))
Vertigo i Rear window remek djela 😍😍

Rade007
Gost
Rade007

Otac trilera,horora,špijunskih filmova i mnogo toga drugog. Veliki,najveći ALFRED HIČKOK!!

Send this to a friend