Na planeti Zemlji vjerovatno ne postoji niko ko je imao život kao Dejvid Atenboro (94), novinar BBC-a i prirodnjak najpoznatiji po televizijskim serijalima “Planeta Zemlja” i “Život”. Mlađe generacije znaju ga i kao čovjeka koji je “pokorio” Instagram 24. septembra, kada je za manje od četiri sata dobio milion pratilaca.
Dejvid Atenboro je narator dokumentaraca o prirodi još od… pa, još od kad su počeli da se snimaju dokumentarci o prirodi. Atenboro je krenuo u istraživanje planete Zemlje u svojim dvadesetim godinama i od tada javnosti prenosi sva čuda života u prirodi.
Danas ima 94 godine i tokom svog dugog života gledao je kako priroda vene pred njegovim očima. I čini se da više ne želi da ćuti o tome.
Problemi su toliko veliki, toliko ogromni da ih je teško apsorbovati i prikazati kroz jedan dokumentarac. Stavljajući pod isti okvir uništavanje životne sredine pred očima Atenboroa kroz njegovu jedinstvenu karijeru, Netflixov dokumentarac A Life on Our Planet (Život na našoj planeti) uspio je da humanizuje problem koji možda ponekad djeluje apstraktno.
Poput Loraksa, koji govori u ime drveća, Dejvid Atenboro svjedoči o tome da je većina divljih životinja zauvijek izgubljena, predstavljajući zastrašujuću sliku ne tako daleke budućnosti u kojoj čovječanstvo nastavlja putem besmislenog samouništenja.
Kako se dokumentarac kreće kroz decenije, bilježeći svaku fazu u karijeri legendarnog Atenboroa, možemo da vidimo da je procenat preostalih divljih životinja drastično opao u posljednjih 30 godina.
Dokumentarac, srećom, uskoro dobija optimističniji zaokret, jer ističe ekološke pobjede, a serija se fokusira na obnovljeni svijet, umjesto na apokaliptičnu budućnost.
Dok se naučnici iz Silicijumske doline fokusiraju na tehnološka rješenja koja će nam pomoći da sačuvamo planetu, priroda ima sopstvene regulatorne sisteme koji su spremni da pomognu u rješavanju problema – ako im mi dopustimo.
Džungle i prašume treba da budu naše svetinje jer sama činjenica da tako efikasno upijaju ugljenik čini ih vitalnim za budućnost čovječanstva.
“Problem” sa drvećem je u tome što ona nisu profitabilna ukoliko nisu posječena. Ovdje se Dejvid Atenboro suzdržava – pohlepa i zahtjevi kapitalizma jedva se pominju. Pored toga, dokumentarac se ne usuđuje da dodirne politički element problema zagađenja planete i činjenicu da su velike kompanije najveći emiteri gasova sa efektom staklene bašte, prenosi Forbes.
Prava svrha dokumentarca jeste da istakne razmjere problema, upozori na potencijalne posljedice i na kraju donese osjećaj nade. A Life on Our Planet to zaista vrlo uspješno radi.
Svijetlo je na vidiku. Možda izgleda kao šumski požar, ali, nadamo se da je početak nove ere ekološke svijesti.
