Tragične sudbine poznatih, kreatorke Kejt Spejd i kuvara i TV zvijezde Entoni Burdena, skrenule su pažnju na problem mentalnih bolesti. Njihov izbor, samoubistvo, otvara jedno novo poglavlje i pitanje – da li je samoubistvo sebično?
Psiholog Šajna Springer kaže da je svakako čin koji razara pojedinca, one koji ostanu da boluju i pitaju se šta je do toga dovelo.
Springer navodi da su poslije ovakvog čina, i ožalošćeni najčešće u vrlo delikatnom stanju.
Prolaze kroz faze očaja, tuge i depresije.
“Iako samoubistvo ostavlja veliku štetu, da li zaista možemo da ga tretiramo kao sebičan čin? Na osnovu svog iskustva u dugogodišnjem radu sa veteranima iz rata, civilima mogu da kažem da su svi imali razne krize i ne mislim da se samoubistvo može tretirati kao sebičnost”, kaže Springer za “Psychology today” navodeći da kada se osoba bori sa unutrašnjim demonima, osjeća se beznadežno i usamljeno njihovo razmišljanje je uvijek pomućeno, prenosi Super žena.
Psiholog navodi da osobe u psihičkim krizama ne vide stvarnost onakvom kakva zaista jeste, oni misle da neće nedostajati svojim voljenima, kao i da će svima olakšati svojim nestankom.
Njihova borba sa demonima je vrlo aktivna, glasovi su jaki i aktivni da se istraje u borbi.
“Demoni o kojima pričaju ljudi u krizama su pojmovi koje teško obični ljudi mogu da shvate. Oni su kao zlostavljači čiji je prvi zadatak da izoluju žrtvu, a zatim teže da je slome. Na kraju oni koji su preživjeli pokušaj samoubistva različito gledaju na krize kroz koje su prošli. Osjećaju poslije svega zahvalnost što nisu sebi oduzeli život, zbog svojih voljenih koji bi bili očajni. Tek u liječenju su shvatili koliko bi zapravo povrijedili one sa kojima žive”, kaže Springer.
