Zanimljivosti

Bajau pleme, morski nomadi koji mogu dugo da izdrže pod vodom

Naučnici su pronašli prvu potvrdu svoje teze da se ljudi mogu genetski adaptirati na ronjenje u dubokoj vodi. Kao dokaz su priložili činjenicu da članovi plemena Bajau, urođenika u Indoneziji poznatih i kao „morski nomadi“, imaju neuobičajeno veliku slezinu.

Ova specifičnost im omogućava da redovno rone i do 70 metara ispod nivoa mora, noseći sa sobom jedino tegove, drvenu masku i oružje za lov.

Morski nomadi provode čak 60 odsto svog radnog dana pod vodom s ciljem lovljenja ribe, hobotnica i rakova. U naučnom žurnalu Cell objavljeno je da neki članovi plemena Bajau mogu da rone bez boce sa kiseonikom i do 13 minuta. Zainstigirana ovim informacijama, američka naučnica Melisa Iljardo sa univerziteta u Kopenhagenu se zapitala da li je genetika razlog njihove velike izdržljivosti pod vodom.

Ona je posjetila domorodačko selo Jaja Bakti u Indoneziji i odlučila da na licu mjesta provjeri validnost svoje teorija. Prikupila je odgovarajući genetski materijal i napravila rendgenske snimke njihovih tijela, na osnovu čega je otkrila da članovi plemena Bajau imaju 50 odsto veću slezinu od svojih komšija koji ne rone, plemena Saluan.

Slezina je bitna za ronjenje jer ona ispušta kiseonik u krvotok kada se tijelo nalazi pod velikim naporom, što je slučaj kada zadržimo dah i zaronimo.

DNK analizom je oktkriveno koji geni su odgovorni za veliku slezinu. Za sada se sigurno zna da je u pitanju gen PDE10A, a kao razlog njegove učestalosti se navode evolutivne prednosti ronjenja u postojbini plemena Bajau u odnosu na druge aktivnosti.

Jedan od koautora studije, Eske Vilerslev, je lijepo sumirao istraživanje kada je izjavio sljedeće: „Nevjerovatni rezultati do kojih smo došli nam još jednom potvrđuju značaj urođeničkih populacija i njihovih specifičnosti. Bez ovakvih plemena, ljudski rod bi bio mnogo siromašniji.“

Send this to a friend