Zanimljivosti Nije baš sve tako crno

Dobre stvari iz Mračnog doba: Procvat poljoprivrede, umjetnosti i nauke

Mračno doba je dio istorije koji uglavnom opisuje Evropu od kraja Starog vijeka 476. godine do početka Novog vijeka 1492. godine, iako neki istoričari tvrde da se mračno doba Evrope završilo 814. godine, a neki smatraju da se to desilo 1000. godine. Pošto je ovo još uvijek predmet rasprave, mi ćemo se držati prihvaćenog vjerovanja (1492. godine).

Mračno doba se s razlogom zvalo mračno. To je bio period u kojem se svijet počeo boriti protiv Crne Smrti, jedne od najgorih pandemija u istoriji čovječanstva koja je u Evropu stigla kasnih 1340-ih, a koja je do 18. vijeka odnijela oko 75 miliona života. Tada je nastala i inkvizicija, desili su se neki od najstrašnijih zločina u ime religije, i izumljene neke od najbizarnijih sprava za mučenje.

Ipak, mnogi istoričari tvrde da Mračno doba i nije bilo baš toliko mračno. Na primjer, tvrdnja da je napredak nauke stagnirao je netačna. Ljudi su imali ugodan život. Aristokrate nisu morale da rade, a imali su sve, dok je za radničku klasu bilo više ngo dovoljno otvorenih radnih mjesta, sa dobrom platom, zaštitom i izobiljem hrane.

Ovo su neke od stvari koje su nastale tokom Mračnog doba, a koje su oblikovale svijet u kojem danas živimo:

Procvat poljoprivrede

Kao posljedica odličnih vremenskih prilika i boljeg znanja, u mračnom dobu poljoprivreda je doživjela svoj veliki procvat i donijela izobilje hrane.

Vizantijci su počeli da koriste napredne poljoprivredne alate, a u nekim djelovima svijeta feudalizam je uveo učinkovito upravljanje zemljom (za to vrijeme). Ogromnim viškom hrane su se hranile životinje, što je rezultiralo i velikim napretkom u stočarstvu. Feudalci su garantovali i javnu sigurnost, zbog čega su u mračnom dobu za većinu ljudi vladali mir i blagostanje.

Nastanak univerziteta

Iako u mračnom dobu nije osmišljen sistem škole i univerziteta, on se u ovom periodu značajno unaprijedio i razvio. Godine 1088.  je Univerzitet u Bolonji – prvi univerzitet na svijetu koji je na kraju studije dijelio diplome.

Osim klasične strukture (na temelju grčkog obrazovanja), srednjovjekovni univerziteti su bili pod snažnim uticajem islamskog obrazovanja koje je bilo izuzetno napredno u to vrijeme. Za žene, obrazovanje je još uvijek bio problem, ali se i na tom polju primjetio značajan napredak, jer su u ovim mračnim vremenima opatice bile među prvim ženama koje su sticale univerzitetsko obrazovanje.

Karolinška renesansa

Karolinška renesansa je naziv za uzlet obrazovanja, pjesništva, pisanja knjiga i graditeljstva koji se desio u mračnom dobu (kasni 8. i početak 9. vijeka).

U tom periodu razvio se oblik pisma za pisanje svakodnevnih knjiga koji se koristi i danas, takozvana karolinška minuskula. Karolinška renesansa je pokrenuta u dvoru Karla Velikog (Njemačka) u kojem se osnovala i velika dvorska biblioteka sa starim djelima na latinskom koja su prepisana i učinjena lako dostupnim za čitanje svim ljudima. Kako mnogi istoričari tvrde, Karolinška renesansa je bila jedna od najznačajnijih stvari koje su se desile u Evropi.

Dolazak algebre u Evropu

Dok je Evropa napredovala na polju obrazovanja, pisanja, pjesništva i graditeljstva, na istoku su veliki učenjaci bili jednako vrijedni. Zahvaljujući učenju islamskog učenjaka Al Horezmija (790-840), svijet je dobio svoju prvu knjigu o algebri: “Hisab al džabr val mukabala“, ili u slobodnijem prevodu “Knjiga o svođenju i dvostrukom oduzimanju”.

Korijeni algebre se mogu pratiti do drevnih Vavilonaca, a matematičke probleme su na sličan način rješavali i u Egiptu, Grčkoj i Kini još i prije nove ere. Ipak, algebra je značajno razvijena u mračnom dobu u islamskim zemljama na istoku, te kao takva stigla u Evropu koja ju je objeručke prihvatila.

Postavljeni su temelji moderne nauke

Iako je napredak nauke na Zapadu bio spor tokom ovog razdoblja, on sasvim sigurno nije bio u potpunosti zaustavljen. U mračnom dobu ljudi su znali da je planeta okrugla, iako danas mnogi ljudi vjeruju da su tada ljudi mislili da je ona ravna ploča. Ovu dezinformaciju su plasirali istoričari u 19. vijeku, ali danas ipak znamo da su naši preci iz mračnog doba bili daleko napredniji.

Ronald Numbers, profesor istorije na Kembridžu, tvrdi: “Pojmovima kao što su: ‘Uspon hrišćanstva je ubio drevnu nauku’, ‘srednjovjekovna hrišćanska crkva je potisnula napredak prirodnih nauka’, te ‘srednjovjekovni hrišćani su mislili da je svijet bio ravan’, su primjeri naširoko popularnih mitova koji još uvijek prolaze kao istorijske istine, iako nisu podržane od strane istorijskog istraživanja”.

Do 12. vijeka, centri učenja, poznati kao Studium Generale, nicali su širom zapadne Evrope, a u njima se učilo sve – od djela starih Grka, pa sve do novih otkrića velikih muslimanskih filozofa i naučnika sa istoka, te njihovih hrišćanskih kolga sa zapada.

Fibonači

Mračno doba je krivo za neke izume poput pješčanog sata (9. vijek), prve mlinove na vodu (7. vijek), visoke peći (12. vijek)… U Kini je 1023. godine isprintan prvi papirni novac, 1182. izumljen je magnetni kompas, 1202. godine u Evropu je uveden Hindu-arapski sistem numerisanja, a uveo ga je italijanski matematičar Leonardo Fibonači, 1249. Rodžer Bejkon izumio je barut, oko 1268 – 1289 izumljene su naočale, a oko 1280. mehanički sat.

Send this to a friend