Muzej promašaja, u kojem se na jednom mjestu nalaze mnogi proizvodi koji nisu našli put do kupaca, otvoren je u švedskom gradu Helsingborgu. Muzej je osmislio kustos i klinički psiholog Semjuel Vest, izvijestila je agencija AP.
„Znamo da od 80 do 90 odsto inovativnih proizvoda ne uspije na tržištu i nikad ne čujete za njih, ne vidite ih, ljudi ne pričaju o njima. Ako postoji nešto što možemo da učinimo sa tim, jeste da izvučemo pouku iz tih promašaja”, rekao je Vest.
Mnogi predmeti u muzeju pokazuju pokušaje kompanija da diversifikuju svoj brend.
U muzeju je izložen i proizvod američkog predsjednika Donalda Trampa. Naime, U Trampovoj društvenoj igri „Vratio sam se, a ti si otpušten”, kopiji čuvenog „monopola”, igrači koriste figure označene slovom T i Trampove dolare za kupovinu njegovih nekretnina.
Igra omraženog predsjednika iz doba kada je on bio “samo” tajkun, nije naišla na dobar prijem kod ljudi.
Tu je i „Harli Dejvidson”, čuveni proizvođač motocikala, koji je sredinom devedesetih godina prošlog vijeka lansirao toaletnu vodu za muškarce.
„Obožavaoci motora su mrzjeli tu toaletnu vodu, ali bukvalno. Nisu je željeli. Proizvođač je pravio i božićne ukrase, čak i barbike, kao i razne druge stvar sa logom ’Harli Dejvidsona’ i time su trivijalizovali taj čuveni brend”, ocijenio je Vest.
Ljudi nisu željeli zeleni kečap.
Na tržištu nije svoje mjesto našla ni sprava za tvitovanje. Bila je loše osmišljena, a vrlo brzo nakon što je nastala (2008. godine) svijet su osvojili pametni telefoni.
Ljubitelji kafe i Coca cole smatrali su neprirodnim da postoji njihov omiljeni gazirani sok sa ukusom njihovog omiljenog toplog napitka.
Ova Nokia je bila na tržištu od 2003. do 2005. godine i pala u zaborav.
Maska koja podmlađuje tako što pušta elektricitet u vašu kožu ne bi li vas podmladila, izašla je 1999. Pobrala je loše kritike i nestala sa tržišta.
Ni dame nisu baš pohrlile da kupe hemijske olovke koje im je ponudio brend BIC od kojeg su kupovale brijače.
Tokom narednih mjeseci švedski Muzej promašaja biće obogaćen i visokotehnološkim proizvodima poput Guglovih naočara koje su, kako su saopštili pokretači muzeja, napravljene mnogo prije svog vremena, što je slučaj i sa još nekim tehničkim inovacijama.
