Zanimljivosti

Događaji koji su obilježili 22. jul

Rođen Aleksandar Veliki

Rođen makedonski kralj Aleksandar III poznat i kao Aleksandar Veliki ili Aleksandar Makedonski, legendarni grčki vojskovođa koji je za kratko vrijeme vladavine uspio da razori hiljadugodišnja carstva i osvoji većinu poznatog svijeta za Grke u svoje vrijeme, te se smatra jednom od najvažnijih i najuticajnijih ličnosti u cijeloj istoriji. Nakon što je njegov otac Filip II pokorio gradove-države antičke Grčke, Aleksandar Veliki je pokrenuo osvajački pohod protiv Persijskog carstva. Nakon nekoliko odlučnih bitaka (Granik, Is, Gaugamela) osvojio je cijelo Persijsko carstvo i sa svojom vojskom nastavio napredovanje prema Indiji, nastojeći da pronađe granice poznatog svijeta. U toj namjeri ga je zaustavila pobuna njegovih trupa, pa se Aleksandar vratio u Vavilon, prijestonicu svog novog carstva gdje je umro u 33. godini života. Iako se njegovo carstvo vrlo brzo raspalo na države pod vladavinom njegovih vojskovođa, njegov pohod je imao trajne posljedice u vidu spajanja grčke i orijentalne kulture. Vjekovima je inspirisao likovne umjetnike i pjesnike i smatra se jednim od najvećih vojskovođa svih vremena.

1972. SOVJETSKA SVEMIRSKA MISIJA

Venera 8 se spustila na planetu Veneru

Sovjetska kosmička sonda “Venera 8” spustila se na površinu Venere sa koje je 10 minuta, prije nego što su izgorjeli instrumenti, emitovala podatke. Sadržavala je instrumente za mjerenje temperature, pritiska, te svjetlosne senzore, kao i visinomjer, spektrometar gamazraka, analizator gasa i radio odašiljače. Letjelici je trebalo 117 dana da dođe do Venere s jednom korekcijom smjera 6. aprila 1972., odvajajući se od busa (koji j e sadržavao detektor kosmičkih zraka, detektor solarnih vjetrova i ultraljubičasti spektrometar) te ulazeći u atmosferu 22. jula 1972. u 08:37 UT. Rashladni sistem na busu je korišćen kako bi se unaprijed ohladila unutrašnjost silazne kapsule prije atmosferskog ulaska, produžujući joj životni vijek na površini. Silazna brzina je spuštena s 41 696 km/h na oko 900 km/h pomoću aerobrekinga. Padobran prečnika 2.5 metara se otvorio na visini od 60 km. Mjerenja fotometra Venere 8 su po prvi put pokazala da Venerini oblaci završavaju na visokim visinama, kao i da je atmosfera relativno čista od tamo pa sve do površine dolje. Spektrometar gama-zraka je izmjerio razmjere urana/torija/kalija na površinskim stijenama, ukazujući da su slične granitu.

Ispred bioskopa u Čikagu ubijen Džon Dilindžer

Američkog pljačkaša banaka i ubicu, “državnog neprijatelja broj jedan” Džona Dilindžera, u Čikagu, poslije 13 mjeseci potjere, ubili agenti FBI. Poslije više razbojništava i pljački Dilindžer je završio u zatvoru u Kroun Pointu, Indijana, odakle je 3. marta 1934. godine uspio da pobjegne tako što je oteo policajcima puške i zatvorio ih u ćeliju. To je bila greška koja će ga koštati života. Zahvaljujući raspisanoj nagradi za informacije o tome gdje se skriva Dilindžer, FBI je došao do podataka da će taj kriminalac 22. jula biti u bioskopu sa svojim prijateljima.

Pablo Eskobar pobjegao iz zatvora

Najveći kolumbijski krijumčar droge Pablo Eskobar pobjegao iz zatvora. U potjeri za njim učestvovale su kolumbijska policija, američka Agencija za suzbijanje narkotika (DEA), kao i CIA. Pored njih komanda za ubijanje sukobljenih trgovaca drogom, uz podršku policije, desetkuje Medeljinski kartel koj je Eskobar predvodio. Prilikom hapšenja Eskobar je bježao preko krovova zgrada izbjegavajući metke koji su iz sekunde u sekund išli ka njemu. Prema jednoj priči, Eskobar je pucao sebi u glavu kako bi izbjegao hapšenje. Prema drugoj, za njega je bio koban jedan od hiljadu metaka koji su ispaljivani ka njemu.

1812. U bici kod Salamanke, u Španiji, Britanci pod komandom vojvode od Velingtona porazili Napoleonovu vojsku kojom je komandovao maršal Ogist Marmon.

1933. Američki pilot Vili Post prvi sam obletio Zemlju. Let trajao sedam dana, 18 časova i 49 minuta.

1943. Savezničke snage u Drugom svjetskom ratu zauzele italijanski grad Palermo, na ostrvu Sicilija.

1981. Turski terorista Mehmet Ali Agdža osuđen na doživotnu robiju zbog atentata na papu Jovana Pavla II 13. maja. Poslije 20 godina pušten iz zatvora i u junu 2000. predat Turskoj.

Send this to a friend