1822. Rođen američki general i predsjednik Julisiz Grant
Rođen američki general i državnik Julisiz Simpson Grant (engl. Ulysses Simpson Grant; Point Plezant, 27. april 1822 — Maunt Makgregor, 23. jul 1885). Grant je bio američki vojskovođa i pisac poznat kao jedan od najzaslužnijih ličnosti za pobjedu Sjevera u Američkom građanskom ratu, ali i kao 18. predsjednik SAD. Vojnu akademiju u Vest Pointu završio je 1843, a kada je izbio Američki građanski rat stupio je u armiju Sjevera. Ubrzo je postao brigadni general. U martu 1864. predsjednik Abraham Linkoln ga je postavio za zapovjednika snaga Sjevera. Grant je potisnuo snage Juga i u bici kod Ričmonda prinudio je generala Roberta Lija, vrhovnog zapovjednika snaga Konfederacije Juga, na kapitulaciju, čime je završen Američki građanski rat. U periodu neposredno nakon rata Grant je uživao zenit popularnosti. Novi predsjednik Endru Džonson, zamjenik ubijenog predsjednika Abrahama Linkolna, imenovao ga je prvim generalom armije u američkoj istoriji. Sam Grant je ispočetka ostao vjeran svojoj tradiciji nemiješanja u politiku, ali je s vremenom došao u sukob, prvo s radikalnim republikancima u Kongresu koji su insistirali na okupacijskom režimu koji bi uveo nužne reforme u južnim državama. Grant je 1866. pratio Džonsona na nacionalnoj turneji, kako bi svojim autoritetom pomogao predsjednikovu pomirljivu politiku prema poraženim južnjacima. Međutim, kada je Džonson došao u sukob sa sekretarom rata Edvinom Stentonom, Grant se okrenuo republikancima i počeo podržavati njihov program Rekonstrukcije južnih država. Formalno je postao član stranke i u maju 1868. na republikanskoj konvenciji prihvatio kandidaturu za predsjednika. U novembru je relativno lako pobijedio demokratskog kandidata Horejšija Simora. Ako se zanemari korupcija, njegov prvi mandat je, s druge strane, bio relativno uspješan. Grant je provodio program Rekonstrukcije na jugu te nastojao suzbiti Kju kluks klan i očuvati građanska prava netom oslobođenih robova. Istovremeno su SAD doživjele ekonomski bum, pogotovo na ratom nepogođenom Sjeveru, kao i na Zapadu, odnedavno s ostatkom zemlje spojenim Transkontinentalnom željeznicom. Zahvaljujući tome je Grant lako dobio drugu republikansku nominaciju 1872. godine. Iako se pred izbore 1872. godine frakcija republikanskih nezadovoljnika otcijepila, formirala Liberalnu republikansku stranku i zajedno s demokratima podržala Horisa Grilija, Grant je dobio još veći broj glasova i još jedan mandat na čelu SAD. Pred smrt se, na nagovor Marka Tvena, odlučio na pisanje memoara. Knjiga Grantovi memoari je doživjela veliki uspjeh, a danas se smatraju jednim od najboljih vojničkih memoara u istoriji, odnosno jednim od najvećih djela u američkoj i svjetskoj književnosti.
1945. Uhapšen Musolini
Italijanski diktator Benito Musolini uhapšen je 27. aprila 1945., a strijeljan narednog dana u mjestu Donga, na obali jezera Komo.
U aprilu 1945. u trenucima kada su se savezničke snage približavale Milanu, a njemačke povlačile iz Italije, Musolinija su zajedno sa njegovom ljubavnicom Klarom Petači u selu Dongo na jezeru Komo, kod mjesta Đulino di Mecegra, 27. aprila 1945. uhvatili italijanski partizani pri pokušaju bijega u Švajcarsku. Strijeljan je po kratkom postupku.
Narednog dana Musolinijevo tijelo, zajedno s tijelima drugih poznatih fašista, obješeno je naglavačke u mjestima Komo i Milano (u jakim uporištima fašista) kako bi se protivnici fašizma narugali fašistima. Rat su preživjeli Musolinijeva supruga Rakele s dvojicom sinova (Vitorio i Romano) i ćerkom (Eda), udovica grofa Ćana. Treći sin, Bruno, poginuo je u avionskoj nesreći.
1997. U Hong Kongu otvoren najduži viseći most na svijetu
U Hong Kongu je zvanično otvoren najduži viseći drumsko-željeznički most u svijetu, koji je povezao grad s novim aerodromom. Most je dobio ime po ostrvima koja spaja Tsing Ji i Ma Van. Glavni raspon mosta iznosi 1,377 metara i visine je 206 metara. Sastoji se od šest traka za automobilski saobraćaj, a sadrži i dvije pruge i dvije kolovozne trake. Smatra se najljepšim mostom u ovom dijelu svijeta.
1992. Proglašena SR Jugoslavija
Poslije raspada SFRJ proglašena Savezna Republika Jugoslavija, zajednička država Srbije i Crne Gore, koja je trajala nepunih 11 godina. 14. marta, 2002. zvaničnici SR Jugoslavije, Republike Srbije i Republike Crne Gore, uz prisustvo Visokog predstavnika Evropske unije, potpisali su polazne osnove za preuređenje odnosa Srbije i Crne Gore, kojima je predviđeno da SRJ ubuduće nosi naziv Srbija i Crna Gora. 2006. Crna Gora je proglasila nezavisnost poslije uspješnog referenduma o razdvajanju od Srbije. Srbija je tada postala pravni naslednik SRJ odnosno SCG.
1992. Rusija i 12 bivših sovjetskih republika postale članice Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.
1993. Eritreja stekla nezavisnost od Etiopije poslije tri decenije dugog građanskog rata i referenduma na kojem su građani glasali za nezavisnost.
1999. U vazdušnim napadima NATO na SRJ pogođen centar Surdulice. Poginulo 17 osoba, povrijeđeno 11, srušeno ili oštećeno oko 300 civilnih objekata.
