Ekolog Suzen Simard tvrdi kako drveće ima sofisticiranu i povezanu društvenu mrežu koja se odvija pod zemljom.
Njeno 30 godina dugo istraživanje kanadskih šuma je dovelo do otkrića da drveće međusobno razgovara često, a i na velikim udaljenostima. Na ideju istraživanja ju je navelo jedno davno otkriće u kojem je ustanovljeno da jedan korijen sadnice bora može poslati ugljenik drugom korijenju sadnica bora.
Stabla su, navodno, veoma društvena i međusobno zavise jedna o drugih kako bi preživjela. Komunikacija je bitna, a ogromna mreža korijenja služi i za slanje tajnih poruka među njima, što omogućava dijeljenje hranjivih materija i vode sa onim stablima kojima su nutrijenti potrebniji.
Njena pretpostavka da drveće može međusobno dijeliti informacije bila je veoma kontraverzna pa je zbog poteškoća u dobijanju sredstava za istraživanje odlučila sama da eksperimentiše. Posadila je 240 stabala breze, jele i kedra u kanadskoj šumi i pretpostavila da će breza i jelka razviti vlastitu podzemnu mrežu, ali ne i kedar. Sadnice je pokrila plastičnim vrećicama ispunjenim raznim vrstama ugljenih gasova. U brezu je ubrizgala radioaktivni gas, a u jelu stabilni ugljenikov dioksid.
Kad ih je provjeravala Geiger-Mullerovim brojačem, saznala je da u kedru nema radioaktivnosti. Međutim, kod jele i breze, koje su dijelile ugljenikov dioksid, brojač je itekako reagovao. Breza je bila ta koja je slala ugljen dioksid jeli, naročito kad je bila u hladovini. Tokom zime, događala se obrnuta komunikacija. Breza je bila bez lišća, a zimzelena jela joj je slala potrebni ugljenik. Nauka je do tada smatrala kako se stabla međusobno takmiče za ugljenik, sunce, vodu i hranjive materije.
Stabla su razgovarala pomoću hemijskih i hormonskih signala putem micelija. Komunicirala su putem ugljenika, vodonika, fosfora, vode, hormona i hemikalija, a zatim međusobno dijelila te elemente, stvarajući ravnotežu cijele šume.
Micelijum povezuje različita stabla u jednoj šumi, bilo da su u pitanju stabla iste ili različitih vrsta. Simard je otkrila kako starija stabla hrane mlađa pa da jedno starije stablo može biti povezano sa više stotina drugih stabala.
