Od 1930-ih godina do danas, širom Kostarike je pronađeno na stotine kamenih kugla, a uprkos brojnim pretpostavkama, arheolozi i dalje nemaju odgovor na pitanje o porijeklu i namjeni ovih kugli.
Do sada je pronađeno na stotine kamenih lopti prečnika od samo nekoliko centimetara do više od dva metra. Pretpostavlja se da su ovi monolitni objekti nastali od strane ljudske ruke.
Preko 300 pronađenih kugli danas najčešće ukrašavaju dvorišta službenih zgrada, škola i bolnica. Nekih ima i po muzejima, kao i po kućama i baštama bogatih rezidenata ove zemlje.
Još od momenta njihovog otkrića, ove kamene kugle bile su ugrožene. Mnoge su uništene tokom iskopavanja, neke su raznijeli lovci na blago, dok su druge nastradale kao posljedica poljoprivrednih radova.
Danas ih je ostalo veoma malo koje su sačuvale svoj prvobitan oblik i koje se i dalje nalaze na originalnim lokacijama.
Vjeruje se da su nastale od strane predaka domorodačkog stanovništva u periodu prije dolaska španskih osvajača. Podijeljeni u plemena, starosjedioci su živjeli u zajednicama ne većim od 2000 osoba, baveći se ribolovom i lovom, kao i agrikulturom.
Zanimljivo je da su kuće ovih domorodaca takođe imale kružan oblik.
Kamene kugle potiču iz različitih perioda – neke su iz vremena od 200 godina prije nove ere, neke potiču iz IX vijeka, dok su pronađene i neke koje su novijeg datuma. Još uvijek se spekuliše kakva im je upotreba bila.
Posljednje kugle pravljene su prije dolaska Španaca pa nije sačuvan nijedan pisani dokument o njihovoj upotrebi. Mnoge su pronađene u krivudavim redovima ili pravim linijama koje čine trougao ili paralelogram. Jedna grupa od četiri kugle formirala je liniju koja se prostire pravcem sjever-jug.
Poslije 70 godina istraživanja, naučnici i arheolozi su i dalje u nedoumici, i nijesu uspjeli da riješe misteriju koja okružuje ove objekte.
