Od početka 20. vijeka je nestalo polovina prašuma, a do kraja 21. vijeka se može desiti da nestanu sve prašume na svijetu.
Koje benefite prašuma bismo izgubili njihovim nestankom odnosno s kakvim bismo se posljedicama suočili?
Možda nam se čini da će patiti samo biljke i životinje, ali ne shvatamo da prašume mnogo znače modernom globalnom društvu.
Gubitak gustog biodiverziteta mogao bi da dovede do bolesti, siromaštva, pa čak i rata.
Na globalnom nivou, posljednjih 40 godina, područje koje je veličine Evrope je iskorišćeno u komercijalne svrhe: u nekim slučajevima zemlja je iskorišćena za sadnju drveća koje proizvodi kaučukovo ili palmino ulje, u nekim slučajevima je iskorišćena kao pašnjak za stoku ili za urbanizaciju.
Ukoliko ništa ne preduzmemo po tom pitanju, uskoro će sve prašume nestati, a s njima i krucijalni benefiti.
Bez prašuma, prema nekim procjenata četvrtina moderne medicine bi bilo izgubljeno, zajedno sa hiljadu medicinskih sastojaka koje nalazimo u biljkama.
Od biljke vinkla rosy periwinkle, koja raste na Madagaskaru, prave se dva lijeka protiv tumora koja pomažu i u borbi protiv leukemije i Hočkinove bolesti.
Mnoge siromašne zajednice se oslanjaju na biljni život prašuma za medicinu.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da 80 procenata populacije Afrike koristi tradicionalnu, biljnu medicinu kao dio osnovne zdravstvene njege, dok je polovina medikamenata koji se koriste u Kini biljnog porijekla.
Osim medicine, nedostatak vegetacije mogao bi da znači i rapidni porast klimatskih promjena, suše, dizanje nivoa mora.
