Zanimljivosti

Kako je žena Đurađa Crnojevića postala femme fatale

Jelisaveta Đurđević, istoriji malo poznata, bila je druga žena zetskog vladara Đurađa Crnojevića, koji je vladao krajem 15. vijeka.

Iako je brak bio političke prirode, Crnogorci su bili nezadovoljni ovom ženidbom i Jelisavetu optuživali za česte svađe između braće Crnojević, kao i za pad Zete, piše portal iSerbia.

O Jelisaveti znamo da je bila ćerka mletačkog plemića po imenu Antonio Eriko i da je njena udaja za Đurđa Crnojevića bila posljedica obostrane želje da se poprave odnosi Mletaka i Zete.

Strankinja po naciji i vjeri, ostala je upamćena kao negativan lik u narodu, kao i žena srpskog despota Đurađa Brankovića, Irina Kantakuzin, odnosno Prokleta Jerina, sa kojom dijeli veoma sličnu sudbinu.

Obje potiču iz plemićkih porodica iz susjednih država koje su bile moćne i pojavljuju se kao strankinje na dvoru u predvečerje sloma država kojima njihovi muževi vladaju i zajedno sa njima spas pronalaze u inostranstvu. I Irina i Jelisaveta su druge žene svojih muževa, koji su imenjaci.

Narodno predanje ih je zapamtilo kao negativne ličnosti koje su preuzele moć i koristile je na izuzetno surov način: Jerinu kao nekog ko uvodi kuluk zidanju Smedereva, a Jelisavetu kao nekog ko izaziva sukobe među braćom.

Upravo su predanja i narodne pjesme bile inspiracija Đuri Jakšiću za dramu ,,Jelisaveta, kneginja crnogorska”, koju piše 1868. godine. U priči o sudbini posljednjih vladara crnogorske loze Crnojević, Jakšić aktuelizuje već poznati model priče koji u središte ima motiv proklete tuđinke, koja svojim ponašanjem izaziva sukobe u sredinu u koju stiže, dovodeći je do potpune propasti.

Raspad Jelisavetinog bića praćen je detronizacijom dužda i oca. Jelisaveta vidi oca kao sebičnjaka, koji je prodao, a on će se u njenoj narušenoj svijesti na kraju djela pojaviti kao neko ko ,,ima fabriku u magazinu moje matere, pa u njoj lije sve djevojčice, poslije ih daje za krv.”

Sa druge strane, narod u čiju je zemlju došla je ne prihvata. Ona je za njih nešto tuđinsko što dolazi sa druge strane mora, pa ni njenu ljepotu ne prihvataju kao čistu i dobru, već kao stranu i demonsku. Svjesna svoje fizičke lepote i svojih čari, Jelisaveta koristi muškarce u svom okruženju i poigrava se njima ne bi li dobila vojnike koji bi išli u Veneciju da je brane od Turaka.

Jelisavetine postupke ne karakteriše Venecija koja je prodala. Na taj način bi priznala da je njeno postojanje prije udaje bilo lažno, pa u borbu za spas svoje domovine kreće sa svešću o odbrani jedne utopije. Sve dok postoji utopijska Venecija, postoji i ona, pa šaljući crnogorske ratnike u smrt, ona radi za svoju sreću tako što radi za sreću Venecije. Jelisavetina unutrašnja drama počinje kada shvata da se njenom fizičkom odvojenošću od Venecije, koja dovodi i do svijesti o unutrašnjem izgnanstvu, zapravo raskida i njena veza sa utopijskom Venecijom.

Stvorivši razdor među braćom, gdje se oni, umjesto protiv Turaka, okreću jedan protiv drugog, Jelisaveta polako prihvata da je Crna Gora sada njena nova domovina, koju ona voli, ali je već razorila. Ona, na kraju pomračenog uma, tumaravši mračnim, podzemnim hodnicima crnogorskog dvora koji vode do prave Venecije, sreće jednog od braće i pita da li je ovde sve u redu, na šta joj on odgovara da jeste, prihvativši već i njeno ludilo i potpunu propast Zete.

Na kraju, Đurđe, zajedno sa Jelisavetom, napušta prijesto i bježi u Mletke.

Jelisaveta je jedan od rijetkih ženskih negativnih likova u našoj književnosti koji je nosilac tragičke krivice. Po Aristotelu, negativan junak ne može da bude i tragički junak, jer sažaljenje izaziva onaj ko nezasluženo pati, a strah onaj koji nam je sličan.

Međutim, Jelisaveta nije postala fatalna žena- antijunakinja, već pokajnica. Ona prevazilazi ulogu tradicionalne žene i sukobljava se sa okolinom, koristeći svoju moć kako bi zavela muškarce i približila se svojim ciljevima.

U liku fatalne žene uvijek postoji neko zlo u kome ništa ne nastaje, već nestaje, pa će se i za Đurađa reći da je u njoj nestao.

Svojom pojavom i životom, Jelisaveta se pridružila ostalim fatalnim ženama u književenosti, poput Ledi Magbet i Medeje, koje nose tragičku krivicu.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Dragana
Gost
Dragana

Durdja

Holden
Gost
Holden

како је овај пре’ладио ??????????

16768125000$$$$
Gost
16768125000$$$$

Koja žena prokle mene. ……za igora pejurica i njegovo društvo. …………☆

16768125000$$$$
Gost
16768125000$$$$

Bio sam ja u veneciju dva puta ili tri od mene je daleko oko sat vremena vozom. …….☆bogata je Venecija ima ukleti dvorac kupio ga je mat dilan. …..☆♡lijepa je Venecija pa baciš novčić za sreću u more u jevrejski dio. ……

Zalosno
Gost
Zalosno

Sto ne napisaste kako je docekase na cetinje kad se udavala ..ona nepomenica arnautska svekrva joj napala je ni krivu ni duznu..

Ivan
Gost
Ivan

Marija Crnojevic od roda Kastriota – Kastriotic,njihovo porijeklo je od poznatog starog bratstva Branila iz tadasnje zemlje Zete,hriscanske pravoslavne vjere. Bila je kcerka Jovana Kastriotica i sestra Djurdja Kastriotica poznatog vojskovodje.Bila je zena Stefanice Crnojevica,i majka Ivana,Djurdja i Stanise Crnojevica. Umrla je na Zabljaku Crnojevica nekoliko godina prije nego se Djuradj Crnojevic ozenio sa Jelisavetom.Sahranjena je u pravoslavnoj Crkvi na… Više »

Send this to a friend