Zanimljivosti

Kako smo prihvatili frazu Upala sjekira u med

Ilustracija

Kad se nekome desi nešto lijepo, kad mu se iznenada osmijehne velika sreća, ili kad postigne uspjeh u životu, u nekom poduhvatu i sl., obično se kaže da mu je pala sjekira u med. Što se meda tiče, on je ovdje sasvim logičan, jer, u prenesenom smislu, označava slast i zadovoljstvo, a time i sreću. Ali kako objasniti sjekiru? Zašto se smatra velikom i iznenadnom srećom kad ona padne u med?

Tragajući za odgovorom na to pitanje, jezikoslovci su došli do zanimljivih i uvjerljivih objašnjenja. Mada taj izraz mnogi upotrebljavaju, i uglavnom znaju šta znači, nije naodmet navesti nekoliko karakterističnih primjera. Josip Matešić, u Frazeološkom rječniku, uz odrednicu pala (upala) komu sjekira u med daje objašnjenje: „doći iznenada do velike dobiti, do položaja, do uspjeha; imati veliku sreću” i ta značenja ilustruje primjerima iz djela Iva Andrića, Stevana Jakovljevića i drugih pisaca:

„Čestitam, kaže, kolega… vama je pala sjekira u med.” (I. Andrić)

„Sad mi je pala sjekira u med. Jednom da razmrsimo i taj kajmakčalanski čvor.” (S. Jakovljević)

„… jer, eto, i njemu, posle toliko službovanja, pala sjekira u med…” (D. Radić)

Stjepan Babić, pišući u časopisu Jezik o izrazu pala sjekira u med, navodi brojne primjere iz djela hrvatskih pisaca, što pokazuje da je taj izraz poznat i da se često upotrebljava na cijelom srpskohrvatskom jezičkom području. On daje i odgovor na pitanje zašto se smatra velikom i iznenadnom srećom kad sjekira padne u med. No davno prije njega pravi odgovor, mada sa dozom nagađanja, dao je Vuk Karadžić. U zbirci Srpske narodne poslovice on bilježi:

Pala (mu) sjekira u med. Srećan je. Ja ne znam kako je postala ova poslovica; da li nije, kad se isijecaju čele iz drvjeta, pa kad je duplja puna meda, te sjekira, kako se udari njom u drvo, propadne u med?”

Uz Vukovo tumačenje Babić dodaje da je, vjerovatnije, izraz nastao na taj način što su ljudi slučajno, sjekući ili cijepajući drva, iznenada nailazili na med, koji su tu nakupile odbjegle ili divlje pčele.

„To sam i sam jednom u djetinjstvu doživio” – kaže taj autor. „Dovezao stric iz šume drva pa ih cijepao i naišao na med. Bila je velika radost za sve. Taj mi je doživljaj kasnije pomogao da shvatim ovu frazu sa sjekirom. Takvih je konkretnih doživljaja nekad, kad su ljudi ložili drvima što su ih sami sjekli i cijepali, zacijelo bilo više, pa se od konkretnoga prešlo k prenesenom značenju, što je u jeziku sasvim normalna pojava.”

Poslije svega ovoga jasno je kako je nastao izraz pala sjekira u med. To, međutim, nije šire poznato pa se mnogima činilo da je posrijedi nelogičnost i zato su umjesto sjekira počeli uzimati riječ kašika(ili žlica). Tako je nastao izraz pala (mu) kašika (ili žlicau med. Ta zamjena, s obzirom na osnovno značenje frazema o kojem je riječ („doći iznenada do velike sreće”), teško se može prihvatiti, jer, kad kašika padne u med, tu nema nikakvog iznenađenja. Ipak se izraz pala kašika u med susreće ponegdje u životu i literaturi, iako jezičari daju prednost onom prvom (pala sjekira u med), jer se njegovo porijeklo i značenje daju lakše objasniti, a uz to je i izražajniji od ovog drugog.

1 Komentar na "Kako smo prihvatili frazu Upala sjekira u med"

avatar
1000
:   NAJNOVIJI | NAJSTARIJI | POPULARNI

Send this to a friend