Za razliku od nas, koji uvijek možemo da se zavučemo pod omiljeno ćebe, životinje su primorane da se suočavaju sa zimskim uslovima kako znaju i umiju.
Evo koje su njihove glavne taktike za preživljavanja zime:
Kada dođe zima, većina nas se zavuče u svoje domove ispod ćebeta, uz toplu čokoladu ispred televizora. Međutim, divlje životinje nemaju tu privilegiju, već se suočavaju s poteškoćama, piše Nacionalna geografija.
Kako životinje uspijevaju da ostanu na toplom i bezbjednom tokom zime?
Zimski kaputi
Neke vrste gomilaju slojeve, poput arktičkog mošusnog govečeta, čiji ih mekani podkaput (kiviut) izoluje od -45 stepeni Celzijusovih. Polarni medvjedi imaju dodatni sloj masti koji ih čini toplim.
Druge vrste životinja imaju deblje krzno u jesen, kao bjelorepi jelen, a neki – polarne lisice, male lisice, polarni zec i velika lasic – čak imaju lakše kapute kako bi se uklopile u snijeg, kaže Šeron Čester, autor The Arctic Guide, Wildlife of the Far North.
Kamuflaža funkcioniše ukoliko je snijeg konzistentan, ali teže je ukoliko snijeg kasnije padne i rano se otopi, što se dešava češće s globalnim klimatskim promjenama.
Zaledi se
„Šumske žabe, koje su rasprostranjene od jugoistočnih djelova SAD-a do Arktičkog kruga, zavuku se u lišće i čvrsto se zamrznu u žablji krug“, kaže Greg Pauly iz Muzeja prirodne istorije u Los Anđelesu.
Kad otopli, žaba se bukvalno odmrzne i nastavlja kao da se ništa nije dogodilo. Žabe su tolerantne na zamrzavanje, što znači da mogu da prežive formiranje djelića leda na tijelu zahvaljujući glukozi i urei koja štiti njihove ćelije od oštećenja.
Druge vrste uključujući neke guštere, kornjače, insekte takođe mogu ovo da urade.
Polarna vjeverica ili siksik može da spusti temperaturu svog tijela ispod nule dok je u stanju hibernacije. To je vjerovatno zbog drugog procesa koji se zove superhlađenje, u kojem temperatura tijela može da ide ispod tačke zamrzavanja bez formiranja leda. Crveni potkornjaci sa Aljaske mogu pod laboratorijskim uslovima da prežive hladne uslove i do -150 stepeni Celzijusovih.
Srećno stopalo
Možda vas flamingosi podsjećaju na tropske predjele, ali tri južnoameričke vrste – čileanski, Džejms flamingo i andski flamingo svoje kuće stvaraju u zaleđenim planinskim jezerima.
Kako bi održali svoje tanke noge toplim, flamingosi imaju protivstrujni sistem cirkulacije, u kojem je krv koja se vraća u tijelo iz stopala zagrijana krvlju koja odlazi iz tijela ka stopalima što redukuje sveukupni gubitak toplote. Ovu strategiju dijele i njihovi srodnici pingvini na Antarktiku.
Neobična moć irvasa
Irvasi su ultimativni kopitar zime. Gdje bi djeda Mraz bez njih?
Studija iz 2011. godine pokazala je da irvasi mogu da mijenjaju boju očiju i strukturu na osnovnu arktičkih doba, gdje permanentnu ljetnju sunčevu svjetlost zamjenjuju dvadesetčetvoročasovnom tamom zimi.
Promjena u reflektivnoj membrani iza mrežnjače dopušta životinjama da mijenjaju boju očiju kako bi se prilagodili tami ili svjetlosti.
