Tihi okean najveći je i najdublji okean na Zemlji. Prostite se na ogromnih 165,2 miliona kvadratnih kilometara od Amerike do Azije, odnosno pokriva 49,8 odsto morskih prostranstava Zemlje. Taj je vodeni div toliko ogroman da ga je teško i zamisliti.
Ali možemo da probamo. Zamislite sve djelove kopna spojene u jednu cjelinu; ta površina i dalje bi bila manja od velikog tihog plavetnila. Najveći okean na svijetu ime duguje istraživaču Ferdinandu Magelanu koji ga je tako nazvao dok je 1520. plovio njegovim mirnim dijelom. Ali Tihi okean nije nimalo miran, tih niti povučen. U njegovim dubinama i na površini sve vrvi od aktivnosti, piše Pun kufer.
Veliki dio još uvijek nije do kraja istražen, poput na primjer Čelendžer dipa (Challenger Deep), najdubljeg dijela Marijanskog rova. Taj dio Marijanskog rova, koji se nalazi u zapadnom dijelu okeana, istočno od Filipina 1951. otkrio je britanski istraživački brod Čelendžer, a dubinu od 11.033 metra kasnije je izmjerio ruski istraživački brod pomoću sonarnog sistema.
Do dubine od 10.915 metara, američka posada je dospjela 1960. godine, što je gotovo 2100 metara više od visine Mont Everesta. Marijanski rov nastao je na mjestu gdje se Pacifička ploča podvlači ispod Filipinske, stotinjak kilometara zapadno od udaljenih ostrva, po kojima je nazvana.
Tihi okean vjerovatno je najstarije more na Zemlji.
Tihi okean ima nekoliko antipoda, odnosno dijametralno suprotnih tačaka na površini Zemlje, a ako bismo zamislili liniju koja ih povezuje, ona bi pokrila polovinu planete.
Kad bismo zaronili u Tihi okean podmornicom, na primjer, nedaleko od Čilea, i stigli na njegovo dno pa napravili prolaz na drugi kraj Zemlje – i dalje bismo bili u Tihom okeanu, preciznije u blizini Vijetnama.
Najduži kontinuirani potez vode u Tihom okeanu proteže se od Indonezije do Kolumbije. Taj je potez dugačak nevjerovatnih 19.800 kilometara, a toliko iznosi prečnik ne jednog, nego pet Mjeseca – i još bi ostalo malo mjesta.
