Zanimljivosti

Misterija Djevojke sa bisernom minđušom

Pogled preko ramena, blago otvorena usta, plavi turban sa dugačkom žutom maramom, smeđa jakna ispod koje viri komadić bijele košulje i biserna minđuša. Da li je to sve što znamo o djevojci koja je Vermeru bila model za njegovu najčuveniju sliku, onu koja ga je učinila besmrtnim i koja je jedan od simbola zlatnog doba Holandije?

Postoji više pretpostavki o identitetu djevojke sa slike, ali nijedna nije potvrđena.

Jedna od njih jeste da je Vermer naslikao svoju najstariju ćerku Mariju. Neki poznavaoci umjetnosti mišljenja su da je Marija takođe bila slikarka, štaviše, misle da je zapravo ona autor nekih djela koja se pripisuju njenom ocu.

Spekuliše se i da djelo krasi komšinica ili ćerka njegovog prijatelja, ali opciju da je ona bila njegova služavka i platonska ljubav nudi jedino Trejsi Ševalije kao zaplet svog istoimenog romana zasnovanog upravo na ovoj neodgonetnutoj misteriji i mašti same književnice.

U pomenutom romanu, Grit je šesnaestogodišnja djevojka koja odlazi da radi kao služavka u kući Johanesa Vermera, kako bi pomogla svojoj porodici koja živi na ivici egzistencije. Dodir sa umjetnošću imala je jedino preko svog oca koji se bavio oslikavanjem pločica dok nije oslijepio. Kada je Grit kao jednu od dužnosti dobila da čisti atelje svog gospodara, ta dužnost pretvorila se u privilegiju – jedino je njoj bio dozvoljen pristup ovoj prostoriji.

Tamo je Grit zakoračila u neki drugi svijet. Monoton i težak život na trenutke je zamjenjivala posmatranjem nastanka umjetničkog djela. Vođena strašću koja se prećutno razvijala između nje i Vermera, ali i novootkrivenom ljubavlju prema umjetnosti, pristala je da učestvuje u stvaranju slike koju je naručio bogati Vermerov mecena Van Rejven. Tako je postala model za Vermerovo remek-djelo, u svijetu umjetnosti poznato i kao „Mona Liza sjevera“.

Šta govori njen pogled na slici?

Trejsi Ševalije je čitaocima ponudila moguće rješenje, ukoliko čitalac umije da čita između redova. Iako u romanu postoje neke istorijske činjenice, neostvarena ljubav između poznatog slikara i njegove služavke zapravo je samo brižljivo smišljena i maestralno napisana priča koja ni u jednom trenutku ne prerasta u tipičnu romansu sa srećnim krajem. Ali sve ostaje na fikciji.

Slika je inspirisala nastanak romana, roman filma. A film Pitera Vebera iz 2003. godine sa Skarlet Johanson u glavnoj ulozi svodi se na grubi kostur priče Ševalije. Bez ikakvih emocija i podteksta romana, film je samo njegova prazna ljuštura – roman je lišen jačine koju nosi i koja je intrigu oko Vermerove slike učinila još zanimljivijom.

Čak bi i zabranjena ljubav poznatog slikara i njegove siromašne nepismene služavke sa nekakvim hepiendom imala više smisla nego ovo što smo dobili Veberovom režijom. Niko tu ne bi ništa izgubio, jer bi u toj priči imalo istine koliko i u Trejsinoj.

Da li naziv slike možda krije neki trag koji može da nas odvede u pravom smjeru? Da li je biserna minđuša zaista toliko važan detalj, kako upućuje naziv slike? Pa, ako uzmemo u obzir da je to bio samo jedan od njenih naziva – nije.

Djevojka s bisernom minđušom zvala se još i Djevojka s turbanom, Mlada djevojka s turbanom, Portret mlade djevojke, Portret djevojke s turbanom.

Međutim, biserna minđuša je glavni motiv u romanu Trejsi Ševalije. Njom je konačno poražena Vermerova žena Katarina, koja veoma teško podnosi istinu da je njen muž jednu običnu neobrazovanu služavku stavio iznad majke svoje jedanaestoro djece. Radnja dobija klimaks u posljednjoj sceni, kada Grit, ranije istjerana iz Katarinine kuće i udata za mesara, postaje nasljednica Vermerove ostavštine – bisernih minđuša njegove žene, koja je lično morala da preda nakit svojoj nekadašnjoj služavki i suparnici.

Šta zapravo znači minđuša na Vermerovoj slici?

Podatak da je Grit na slici nosila Katarininu minđušu može da se poklapa sa indicijom da je ta minđuša zaista pripadala Vermerovoj porodici – što može da ide u prilog pretpostavci da je Grit u stvarnosti bila Vermerova ćerka Marija. A i ne mora.

Bilo kako bilo, tajna Djevojke s bisernom minđušom ništa nije manja ni 350 godina od nastanka slike. I dalje se pitamo ko je bila ta djevojka, šta krije njen pogled preko ramena, da li je možda htela nešto da kaže. Ševalije je iskoristila ovu prazninu da napiše izvanredan roman inspirisan velikim djelom 17. vijeka, po kome su kasnije nastali film i pozorišna predstava.

Geneza ove slike vjerovatno nikada neće biti otkrivena, a možda ne bi ni trebalo. Uostalom, misterija i jeste dio njene popularnosti. Baš kao i Da Vinčijeve Mona Lize.

Send this to a friend