Nauka odgovara na pitanje da li promaja ubija

Uvreženo je mišljenje da su neke osobe osjetljivije na promaju od drugih i vjeruju da zbog prevelike cirkulacije vazduha mogu da se prehlade.

A šta na to kaže nauka?

Ljekari kažu da se ne razbolijevamo zbog promaje, već zbog virusa. Ali dodaju da izloženost promaji utiče na naš organizam tako što se na našoj koži i ispod nje odvijaju procesi koji mogu da rezultiraju curenjem nosa ili ukočenim vratom.

Promaja je povezana s tzv. indeksom hlađenja, odnosno subjektivnim osjećajem vjetrovitog vremena na koži. Što je veća brzina vjetra, to je osjećaj temperature niži, odnosno pothlađivanje je brže.

“Kada je temperatura minus 5 stepeni Celzijusa, a vi ste negdje napolju i ne duva vjetar, vaše tijelo zagrijava tanak sloj vazduha blizu kože”, pojasnio je njemački otorinolaringolog Tomas Dajtmer, glavni sekretar njemačkog udruženja za otorinolaringologiju, hirurgiju glave i vrata.

Poput mokrog odijela u hladnoj vodi

Taj tanki sloj vazduha izoluje vas od hladnoće. Ali hladan vjetar koji duva po vašem tijelu rastjeruje tu toplinu. Što jače duva, tijelo brže gubi toplinu i počinjete da osjećate hladnoću.

Taj učinak se pojačava ako vam je koža mokra, na primjer od znoja, jer vazduh koji struji utiče na brže isparavanje vlage i tako brže “odnosi” toplinu iz tijela nego vazduh koji miruje.

Kada se površina vašeg tijela ohladi na hladnom vazduhu, koji osjećamo kao promaju, krvni sudovi se sužavaju, smanjujući protok krvi da bi se smanjio gubitak topline iz tople krvi.

To može da utiče i na sluznicu nosa i grla. Promaja djeluje tako da ih isušuje, oslabljujući njihovu imunsku odbranu i vas čini osjetljivijima na viruse prehlade, pojasnio je dr Dajtmer.

Ali ako ste zdravi, nećete se razboljeti samo zato što ste bili izloženi promaji.

Dr Mihael Deg, član njemačkog udruženja otorinolaringologa (BVHNO) pominje još jednu moguću posljedicu promaje: ukočenost vrata, naročito po toplom vremenu.

“Ako vam je vruće i sjedite ispred ventilatora ili vrlo blizu klima-uređaja ili otvorite prozor dok putujete automobilom, vazduh koji duva preko vaše tople i nerijetko oznojene kože u nekim slučajevima može da rezultira napetošću u području vrata”, tvrdi Deg.

Dodaje da tijelo svojom temperaturom uvijek nastoji da se prilagodi uslovima u okolini.

“Na površini naše kože nalaze se receptori koji mjere temperaturu kože”, objašnjava Deg.

“Problem s blagom promajom je u tomu što je razlika u temperaturi vrlo mala pa termoreceptori ne uspijevaju da je detektuju.”

Tako se koža hladi, ali tijelo ne reaguje dovoljno brzo, što može da utiče na sužavanje krvnih sudova u predjelu vrata i posledično da dovede do napetosti mišića koji se nalaze ispod.

I šta onda da učinite da vas “promaja ne ubije”?

Prije svega uključite ventilatore po vrlo toplom vremenu samo nakratko i pazite da vam ne budu preblizu. Da se ne biste prehladili od isparavanja vode na koži nakon plivanja, odmah skinite mokri kupaći kostim.

I premda bi moglo da vam godi kada biste u potpunosti otvorili prozore automobila u kojem se vozite, a pritom ste i znojavi, bolje nemojte. A koristite li klima-uređaj nemojte da dopustite da ventilacija duva direktno u vas.

Slobodno provjetravajte prostorije i zimi, kada je napolju vrlo hladno. Ako ste zdravi stručnjaci preporučuju da širom otvorite prozore na nekoliko minuta kako biste omogućili ulazak svježeg vazduha u prostoriju.

Ako vam je pritom hladno zbog vjetra, nakratko obucite još jedan sloj tople odjeće ili jednostavno privremeno izađite iz prostorije.